Proteini u pudingu. U kruhu. U tjestenini, mlijeku, sladoledu… Još malo pa ćemo i kavu naručivati po gramima proteina.
Zapravo, već možemo. Starbucks je u SAD-u i Kanadi u ponudu uveo čak i proteinsku pjenu. Nekad smo pitali: „Koje okuse imate?” Sada nas zanima: „Koliko ima proteina?”
Protein je iz sportske torbe prešao u svakodnevnu košaricu.
A to se vidi i u poslovnim rezultatima. Danone navodi da je njegov Oikos Pro u SAD-u 2025. premašio milijardu eura prihoda. Premier Protein iste je fiskalne godine povećao prodaju za 17 %, odnosno 286 milijuna dolara u odnosu na prethodnu. Značajno povećanje ponude vidi se i na domaćem tržištu.
Iz poslovne perspektive, potez je jasan: sastojak koji smo povezivali s treningom postao je razlog da drukčije pogledamo običan desert ili napitak. Uz okus sada kupujemo i osjećaj da smo napravili nešto dobro za sebe.
Ali raste li naša potreba za proteinima jednako brzo kao njihova ponuda?
Proteini su makronutrijenti građeni od aminokiselina i važni su za izgradnju i očuvanje mišića. Za žene 35+ to je razlog da o unosu razmišljaju već sada jer s godinama i hormonalne promjene mogu pridonijeti gubitku mišićne mase.
Zato u našim studijima reformer pilatesu dodajemo i vježbe snage, a mišićima uz primjeren trening treba i dovoljno proteina u prehrani.
Jednom mjesečno sa svakom klijenticom napravimo analizu sastava tijela pomoću dijagnostičkog uređaja. Mjerenje prikazuje i udio mišićne mase, koji se može mijenjati čak i kad kilogrami stoje. Uz ono što vidimo na treningu, ti nam rezultati pomažu pratiti napredak i individualno prilagođavati opterećenja.
Koliko proteina zapravo trebamo?
Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) navodi referentni unos od 0,83 grama po kilogramu tjelesne mase dnevno. Za zdrave osobe koje redovito treniraju, Međunarodno društvo za sportsku prehranu (ISSN) preporučuje 1,4–2 grama, ovisno o opterećenju i cilju.
Prevedeno, osoba od 60 kilograma koja redovito trenira okvirno bi trebala unositi 84–120 grama dnevno. Ukupno. Iz hrane i dodataka, ne dodatno povrh obroka. Kod bolesti bubrega unos se određuje s liječnikom.
Dobri izvori proteina su parmezan, pileća prsa, bučine sjemenke, tuna, seitan i maslac od kikirikija.
A što ako udvostručimo unos? Hoće li i rezultat biti dvostruko bolji?
Mišići ne rastu po principu „koliko ubaciš, toliko dobiješ”. Tijelo razgrađuje aminokiseline, dušik izlučuje uglavnom kao ureu, a ostatak može iskoristiti za energiju. Dodatni protein zato ne znači automatski i dodatne mišiće.
Za praćenje napretka napravite početnu analizu sastava tijela. Proteinski napitak može biti praktičan ako vam u prehrani nedostaje proteina. Zbrojite koliko ih već dnevno unosite kroz obroke i tek onda odlučite treba li vam još jedan proizvod.
Industrija je izračunala koliko joj proteini donose. Vrijeme je da i mi izračunamo koliko nam ih uopće treba.
Nastavljamo već sljedeći utorak, kada naša Iva donosi temu: Tko vas zapravo trenira? Što certifikat govori, a što ne govori o treneru.
Stay tuned!
Instagram: reformerIN | Web: reformerin.hr