Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 187
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
pad procijepljenosti

Pad broja cijepljene djece dogodio se prvi put u 30 godina, najviše u ove dvije županije

Cijepljenje novorođenčeta
Thinkstock
20.09.2017.
u 13:45

Najveći pad procijepljenosti djece protiv ospica, rubeole i zaušnjaka zabilježen je u Dubrovačko-neretvanskoj i Splitsko-dalmatinskoj županiji, a prilično je zamjetan pad i u Primorsko-goranskoj i Osječko-baranjskoj županiji.

Procijepljenost djece u Hrvatskoj u padu je u zadnjih pet godina, prvenstveno u predškolskoj dob - do prije šest godina protiv ospica, rubeole i zaušnjaka bilo je cijepljeno 95 posto djece, a sada ih je 89,7 posto, upozorio je u srijedu na okruglom stolu "Cijepljenje – činjenicama protiv mitova" voditelj Službe za epidemiju zaraznih bolesti u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo (HZJZ) Bernard Kaić.

Pad broja cijepljene djece dogodio se prvi put u 30 godina, jer je procijepljenost od 1980-ih godina kontinuirano rasla, istaknuo je Kaić na skupu u organizaciji Koalicije udruga u zdravstvu.

Procijepljenost pada prvenstveno u predškolskoj dobi

"Do prije pet godina imali smo procijepljenost djece u predškolskoj i školskoj dobi za sva cjepiva iz obveznog programa cijepljenja iznad 90 posto, a sada ona pada, prvenstveno u predškolskoj dobi", rekao je Kaić.

Najveći pad procijepljenosti djece protiv ospica, rubeole i zaušnjaka zabilježen je u Dubrovačko-neretvanskoj i Splitsko-dalmatinskoj županiji, a prilično je zamjetan pad i u Primorsko-goranskoj i Osječko-baranjskoj županiji.

"Sve to povećava broj osjetljive djece, prvenstveno u predškolskoj dobi, što povećava rizik od izbijanja epidemija tih bolesti, kojih već dugo nemamo, a ako su se i pojavile bile su malog obuhvata. Jedino nas izvlači i dalje visoka procijepljenost u školskoj dobi, pa veliki dio djece koja u predškolskoj dobi propuste cijepljenje to nadoknadi kasnije", kaže Kaić. 

Pedijatrijski infektolog iz Klinike za zarazne bolesti "Fran Mihaljević" Goran Tešović smatra kako je problem necijepljenja djece "mrvicu prenapuhan", a temelji se na nekim istraživanjima koja nisu u cijelosti objektivna. Prema tim istraživanjima 10 posto ljudi ne cijepi svoju djecu, a 20 posto razmišlja da ih ne bi trebalo cijepiti protiv svih bolesti koje su u obveznom programu.

"Ti koji oklijevaju vjerojatno još uvijek cijepe djecu, no pitanje je dokle. Činjenica je, po službenim podacima HZJZ-a, da je za prvu dozu cjepiva protiv zaušnjaka, ospica i rubele u nekim dijelovima Hrvatske, u srednjoj i južnoj Dalmaciji, broj cijepljenih pao na oko 80 posto, a u nekim dijelovima i ispod 80 posto", kaže Tešović.

Najrealnija opasnost od epidemije ospica

Upozorava da je trenutno najrealnija opasnost od pojave epidemije ospica, budući da ta epidemije traje Rumunjskoj i Italiji. U Rumunjskoj je, navodi, preko 14.000 oboljelih s visokom smrtnosti od 34 umrla, dok je u Italiji više od 4000 oboljelih i dvoje umrlih, a kako su to zemlje u našoj neposrednoj blizini moguće je uvoz bolesti.

Pedijatar Milivoj Jovančević poručuje da je najvažnije roditeljima pružiti sve relevantne informacije i uputiti ih na izvore dodatnih informacija kako bi mogli odgovorno donijeti odluku o cijepljenju djeteta. U njegovoj je ambulanti cijepljeno preko 98 posto od 1600 djece. Ostalo su djeca s teškim kroničnim bolestima, kod kojih se mora pričekati sa cijepljenjem, te dvoje-troje zdrave necijepljene djece.

"Meni je bitno da su roditelji svjesni rizika ako ne cijepe dijete, odnosno kako izgledaju neke bolesti za koje praktički više ne znamo. Ne treba raditi preveliki 'presing', nije uloga pedijatra nagovaranje nego informiranje, kako bi u partnerskom odnosu donijeti odluku koja je najbolja za dijete", rekao je.

No, veliki je problem ako dijete treba ići u vrtić. "Dijete ne može ići u veliki kolektiv niti se od osoblja koje radi u predškolskim ustanovama može tražiti da preuzmu odgovornost da se dijete razboli", dodaje.

Strahove roditelja izazivaju mediji i Internet

Jovančević ističe da strahove kod roditelja uzrokuju razni mediji i dobrim dijelom Internet, jer ljudi ne mogu razlučiti koji su pouzdani izvori informacija. Primjer je autizam, čiju se pojavu pogrešno povezalo sa cijepljenjem, iako je stvari uzrok drugi.

Upozorava kako je i dosad bilo po jedno ili dvoje djece s ospicama koji su došli iz inozemstva, ali to nije dovelo do epidemije budući da su druga djeca zaštićena.

"No, moramo imati na umu da određene skupine ljudi nisu zaštićene od ospica - mlađi od godine dana, odnosno 300.000 djece, kronični bolesnici i velika populacija starijih koji se nisu cijepili u mladosti jer tada nije bilo cjepiva", kazao je Jovančević.

Teške nuspojave kod cijeljenja, koje se najčešće spominju kao razlog odbijanja cijepljenja djece, zapravo su iznimno rijetke, a najčešće nuspojave su povišena tjelesna temperatura i bol na mjestu uboda, koje variraju od cjepiva do cjepiva, rečeno je na skupu.

Komentara 4

DU
Deleted user
14:23 20.09.2017.

Strogo kontrolirati upis u vrtiće i škole necijepljene djece, sve troškove liječenja od bolesti koje se preveniraju cijeljenjem treba naplati u 100% iz džepa roditelja. Ne čudi me da je najviše ovih dolje necijepljenih, to su najpametniji ljudi na svijetu, jedino se ta genijalnost nikako ne manifestira u proizvodnji bilo čega nego samo u mijenjanju plahti i miješanju koktela turistima...

DU
Deleted user
18:06 20.09.2017.

Osim necjepljene djece, ako dođe do epidemije ospica, u najvećoj su opasnosti odrasli ljudi koji nisu smjeli biti cjepljeni zbog medicinskog razloga. Dječja bolest kod odrasle osobe obično završava hospitalizacijom i trajnim posljedicama, čak i smrću. Treba nam zakon, samomo tako se može spriječiti da nevini ne nastradaju.

BE
Berlioz
16:31 20.09.2017.

Najbolji su mi ovi koji predlažu naplatu troškova necijepljenoj djeci. Po toj logici trebamo naplatiti troškove liječenja svim debelima, onima koji ne treniraju barem tri puta tjedno po sat vremena, pušačima, stradalima u nesrećama ako su pili alkohol, krivcima uu prometnim nezgodama, biciklistima koji nisu imali kacigu i štitnike, svakome tko popije više od jednog alkoholnog pića na dan, itd. Biseri, kladim se da se pronalazite u nekim od nabrojanih skupina ali ipak ne bi plaćali svoje liječenje, zar ne?

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije