Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 1
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
PROMO

Hrvatska ima ogroman potencijal u zdravstvenoj industriji

doktori
Foto: Shutterstock
PR
Autor
PR članak
05.12.2016.
u 08:00

Mnogi ekonomski stručnjaci s kojima ovih dana razgovaram slažu se da je uloga i zadatak svake države da sustavno skrbi o stvaranju uvijeta za rast i razvoj gospodarstva, bez obzira radi li se primjerice o turizmu, prehrambenoj industriji ili zdravstvu. Bez uvođenja transparentnih i jasnih tržišnih načela koja jedina jamče rast razine efikasnosti, konkurentost i odgovornosti, to se neće dogoditi. Moji prijedlozi i viđenje poslovne 2017 g. usmjerit će se na sektor pružanja zdravstvenih usluga, rekla bih jednog od najvažnijih i najosjetljivijih područja globalnog gospodarstva s golemim utjecajem na sve nas.

Obzirom na izdvanjanja za zdravstvo po glavi stanovnika u Hrvatskoj (750 eura), u odnosu na zemlje Europske unije, gdje se u prosjeku po glavi stanovnika za zdravstvo izdvaja od 3000-6000 eura godišnje, hrvatski zdravstveni sustav što se tiče same njegove kvalitete čini apsolutno čudo. Za to su ipak najzaslužniji zdravstveni djelatnici, posebice izvrsno educirani liječnici od kojih su mnogi s međunarodnom reputacijom i na čijem entuzijazmu zapravo opstaje cijeli naš zdravstveni sustav.

Međutim, stanje u kojem se trenutno nalazi hrvatski zdravstveni sustav je duboko demotivirajuće, posebno za one najizvrsnije. Nedvojbeno je da je zadovoljstvo liječnika i ostalog zdravstvenog osoblja, posebice u javnom sektoru, preduvijet za kvalitetno zdravstvo. No zbog postojećeg stanja, postavlja se pitanje “Kako dalje?”, jer ako nam naizvrsniji odu, tko će ih zamijeniti?”.

Kad uzmemo u o obzir činjenicu da ukupan dug u hrvatskom javnom zdravstvu u ovom trenutku iznosi 3,5 milijardi kuna, da bolnice mjesečno stvaraju manjak od 55 milijuna kuna, a u HZZO-u mjesečno nedostaje 65 mil. kuna za lijekove, jasno je da se razvoj hrvatskog zdravstva mora konceptualno promjeniti. Jer, ako hrvatsko zdravstvo na godišnjoj razini generira milijardu i pol kuna novih dugova, (usprkos proračunu od 22 milijarde kuna) uz postojeće neracionalno gospodarenje, i opseg prava koja se pružaju osigurnicima uz nezadovoljstvu svih dionika sustava zdravstva, od liječnika do pacijenata, nedvojbeno je da je hrvatsko zdravstvo na rubu održivosti.

Stava sam da je ostariv zadatak, financijski racionalizirati sustav, podići njegovu efikasnost i zadovoljiti sve dionike u sustavu, no za njegovu provedbu potrebna je hrabrost, te konsenzus šire zajednice kao i podrška medija. Besmisleno je da svaka nova politika donosi parcijalna rješenja, te da opozicija uvijek kritizira rješenja ma kako ona dobra bila, i tako u krug, zadnjih dvadesetipet godina.

No, prije bilo kojeg reformskog zahvata, potrebno je prihvatiti činjenicu da u EU i cijelom razvijenom svijetu, postoji sinergija javnog i privatnog zdravstva koji se nužno nadopunjuju i grade zajedno bolji i efikasniji sustav na dobrobit svih osiguranika i korisnika zdravstvenih usluga. Iako svi ističu nužnost i potporu razvoju privatnog sektora kao temelja razvoja gospodarstva, u Hrvatskoj je realnost potpuno suprotna, posebice što se privatnog zdravstva tiče. Sustavno se zanemaruje činjenica da privatni zdravstveni sektor u Hrvatskoj zapošljava ukupno 16% zdravstvenih djelatnika (oko 12 000 osoba), drži 17% medicinske opreme, te sukladno tom omjeru sustavno puni državni proračun. Da apsurd bude još veći, HZZO za privatne ustanove izdvaja samo 1,8% sredstava iz svog budžeta, i time onemogućava pacijentima, pravo izbora na liječenje. S druge strane nejasno je zbog čega je to tako kad i sami pacijenti ističu da im je nevažno liječe li se u javnoj ili privatnoj zdravstvenoj ustanovi ako im liječenje “pokriva” zdravstveno osiguranje i ako te zdravstvene ustanove pružaju kvalitetnu zdravstvenu skrb, ako su akreditirane i sustavno evaluirane.

Nedvojbeno je da privatno zdravstvo u Hrvatskoj, kao i svugdje u razvijenom svijetu, kojem težimo, treba biti nadopuna javnom zdravstvu, a posebice u onim segmentima gdje javno zdravstvo uslijed nedostatka kadrova ili opreme ne može izvršiti zdravstvenu uslugu na vrijeme, kvalitetno i korektno te tako posljedično stvara liste čekanja i nezadovoljne pacijente. Suradnjom s privatnim zdravstvom, javno zdravstvo dobiva kvalitetnu infrastrukturu bez dodatnih ulaganja, mogućnost racionalizacije troškova i poticaj za podizanje kvalitete usluge na razinu kakvu nudi privatni sektor. Također, nema dvojbe, sinergijskim učinkom povećala bi se dostupnosti zdravstvenih usluga hrvatskim pacijentima, uz istovremeno očuvanje načela socijalne države koja jamči pravo na zdravstvenu zaštitu kao osnovno ljudsko pravo, svim svojim građanima.

Zbog dosadašnjeg odnosa prema privatnom sektoru, brojne investicije su već zaobišle Hrvatsku i za njima je sad kasno žaliti. Sinergijskim učinkom javnog i privatnog sektora, sasvim sigurno potaknuo bi se novi investicijski ciklus ulaganja u zdravstvo, a istodobno bi se državi omogućilo da dio sredstava preusmjeri u onaj najvažniji dio zdravstvenog sustava, u kadrove. Takvim modelom bi se povećala naša konkurentnost u odnosu na inozemne ponuditelje sličnih usluga, te u Hrvatskoj stvorili preduvijeti za ozbiljniji razvoj zdravstvenog turizma. Naime, svi odgovorni bi trebali znati da je zdravstveni turizam industrija koja godišnje uprihoduje oko 300 milijardi dolara s godišnjim rastom od 15 posto.

Naše zdravstvo ima sjajnu tradiciju i uvjerna sam da uz naše vrhunske stručnjake može biti konkurentno na globalnom tržištu zdravstvene industrije. Nedavne najave naše zdravstvene administracije o sinergiji javnog i privatnog sektora su ohrabrujuće. S druge strane, nastojanja ministarstva turizma koje je zdravstveni turizam odredilo kao svoju stratešku smjernicu razvoja hrvatskog gospodarstva, temeljenog na znanju, treba maksimalno podržati. Hrvatska naprosto nema više vremena za čekanje želi li napraviti ozbiljan iskorak u sektoru razvoja zdravstvene industrije koja uvjerena sam, može biti ozbiljan generator i pokretač gospodarskog rasta ove zemlje u cjelini.

Foto: PR FOTO
Jadranka Primorac, mag. oec.

Članica je Upravnog vijeća Specijalne bolnice Sv. Katarina, zadužena za financijska i strateška pitanja. Trenutno vodi jednu od najznačajnijih inozemnih investicija u privatni sektor hrvatskog zdravstva te sudjeluje u strateškom kreiranju novih oblika prodajnih platformi s ciljem što intenzivnije dostupnosti hrvatskog zdravstvenog sustava stranim državljanima.

Želite prijaviti greške?