Miljenko Jergović osvojio Frica

Žiroskop bi mogao pomoći da pronađem crtu vlastite ravnoteže koja mi nedostaje

Davor Puklavec/PIXSELL
24.01.2023.
u 10:49

Poznati pisac nagrađen je za najnoviju zbirku priča "Trojica za Kartal", koja se referira na njegovu uspješnu zbirku "Sarajevski Marlboro". Nagrada Fric sastoji se od novčanog dijela vrijednog 10.000 eura, ali i simbolične skulpture žiroskopa

Miljenko Jergović šesti je dobitnik nagrade Fric koju su ustanovili tjednik Express i 24 sata. Nagradu je dobio za knjigu priča "Trojica za Kartal", svojevrsnu remasteriranu verziju njegove najpoznatije zbirke priča "Sarajevski Marlboro" iz 1994. godine. "Trojicu za Kartal" objavio je zagrebački Bodoni, nakladnik naslonjen na Frakturu.

U finalu Frica bili su i Magdalena Blažević s romanom "Svetkovina", Martina Vidaić s romanom "Stjenice", Namik Kabil s knjigom "Yesterday", Dalibor Šimpraga sa zbirkom priča "Izvještaj o generaciji" i Đorđe Matić s romanom "Niotkuda s ljubavlju". U žiriju su bili Dubravka Vrgoč, Dragomira Majhen, Čedo Prodanović, Igor Vikić, Hrvoje Klasić, Tomislav Brlek i Jagna Pogačnik (predsjednica). U konkurenciji za nagradu koja pobjedniku donosi 10.000 eura i skulpturu žiroskopa bilo je 59 fikcijskih neprevedenih djela objavljenih između 1. srpnja 2021. i 30. lipnja 2022. godine. Dosadašnji pobjednici nagrade bili su Damir Karakaš, Jurica Pavičić, Darko Cvijetić, Marko Gregur i Damir Uzunović.

– Hvala utemeljiteljima ove nagrade. Divim se njihovim pokušajima da utemelje važnu hrvatsku književnu nagradu. Hrvatska nema sreće s važnim književnim nagradama iako je svaka književna nagrada skup čitateljskih odluka članova žirija i svaka književna nagrada je potpuno subjektivna stvar. Kada prođe izvjesno vrijeme od deset ili petnaest godina, taj skup subjektivnih odluka postaje objektivna stvar i postaje ili objektivni pogodak ili objektivni promašaj. Organizatorima nagrade Fric iz sveg srca želim da pogodaka bude više nego promašaja i da Hrvatska nakon puno vremena dobije stvarno ozbiljnu književnu nagradu. Jako sam zahvalan Atlantic grupi, koja je financirala ili sufinancirala ovu nagradu, ne samo iz vrlo osobnih razloga nego i zato što je to jednostavno neki ispravan i plemenit građanski čin u zemlji koja naprosto žudi za tom vrstom ispravnih i plemenitih građanskih činova koji mogu poslužiti nekome kao uzor – rekao je Jergović.

– Ne bih volio da to na bilo koji način zvuči konvencionalno, ali meni je zaista golema čast što sam se našao u finalu ove nagrade s pet knjiga i pet njihovih autorica i autora. Četiri od tih pet knjiga sam čitao. Svaku sam čitao s najvećim čitateljskim zadovoljstvom i osjećajem da ona nadilazi značenje jedne književne sezone. Petu još uvijek nisam pročitao, zato one četiri neću spomenuti. O dvije od te četiri knjige sam pisao. Ja nisam književni kritičar i pišem samo o knjigama koje su mi kao čitatelju važne i doista mi je silno velika čast bila da se nađem u istoj skupini, na istom mjestu s autorima tih pet knjiga. I na kraju ono najvažnije. Ovo je nagrada koja je na neki način u svom nazivu kritična. Mi nemamo pravo na ime Miroslava Krleže zbog toga što je ime Miroslava Krleže na neki način autorski zaštićena stvar i ono pripada nekom tko je to ime naslijedio, pa je naslijedio i pravo na to ime. Tako stvari stoje u svijetu koji nije Banksyjev i u svijetu koji poštuje autorska prava. Mi ovdje stojimo ispod Krležina prijateljskog nadimka, međutim čini mi se da je tu manje važan njegov nadimak i da je važnije ono što stoji iza našeg opredjeljenja za Krležu. A iza našeg opredjeljenja za Krležu naprosto stoji naše čitateljstvo. Mislim da smo mi njegovi čitatelji i njegovi čitaoci i da nije tu važna stvar koliko tko od nas pripada tekstu koji je pročitao, nego je tu najvažnija stvar da je on naš pisac i da je on pisac na onaj način našega svijeta da ga mi možemo prihvaćati, da ga mi možemo odbacivati, da mi prema njemu možemo imati aktivan odnos kao prema nečemu što nas tvori, prema nečemu što osporavamo, prema nečemu što rušimo, ali uvijek kao prema nečemu što predstavlja naš temelj u jeziku kojim pišemo, u jeziku koji čitamo i u jeziku kojim se sporazumijevamo. A na kraju svih krajeva, zahvalan sam vam i na ovom žiroskopu, za koji danas više ne znamo čemu služi, a on služi nečemu što je potrebno čovjeku na brodu ili što je potrebno čovjeku na zemlji koju jako često tresu zemljotresi. Naime, žiroskop pomaže da pronađemo crtu vlastite ravnoteže. A kako je meni ta crta cijeloga života manje-više nedostajala, nadam se da ću se poslužiti ovim žiroskopom – rekao je na kraju svojega govora zahvale Miljenko Jergović.

Prije toga je, kao i drugi finalisti (osim Magdalene Blažević, koja nije doputovala u Zagreb na dodjelu), pročitao po izboru jedan od tekstova Miroslava Krleže, a Jergović se odlučio za tekst iz Krležina "Djetinjstva u Agramu" napisan u srpnju 1942. godine "nikome i nizašto", kako je to Jergović formulirao. Pri tome je rekao da se u javnosti vrlo često iznose Krležini citati koje on nikada nije izrekao niti napisao.

– Tu se često tvrdi da je Krleža autor one često spominjane rečenice o srpskom junaštvu i hrvatskoj kulturi, ali to je citat iz "Hrvatskog Fausta" Slobodana Šnajdera koju su zalijepili Krleži bez ikakvog razloga – rekao je Jergović. Finalistica Martina Vidaić, koja je i pjesnikinja, pročitala je Krležinu pjesmu "Snijeg", a Đorđe Matić, koji je rekao da je krležijanac, pročitao je dva teksta, iz 1924. i 1959. godine.

U obrazloženju nagrade žiri je istaknuo da "Jergovićeva 'Trojica za Kartal' iskazuju vjeru u književnost kao izravan govor o zbilji, premda s jasnom sviješću kako literarizacija podrazumijeva i otklon od onoga kako se doista dogodilo i određeni stupanj transformacije, čak i onda kad se u zbiljske događaje ne intervenira, već ih se ostavlja onakvima kako se čulo od svjedoka".

Na dodjeli nagrade Fric bili su i poseban savjetnik predsjednika Republike za kulturu, književnik Zdravko Zima, koji je rekao da je s našim šefom države bio u službenom posjetu Madžarskoj, koja je Krleži bila druga domovina i u kojoj je završio vojnu gimnaziju u Pečuhu i to s najvećim uspjehom, a onda upisao i Ludoviceum u Budimpešti, ispred kojega je danas Krležina skulptura, rad Marije Ujević Galetović.

U Hrvatski državni arhiv došli su i izaslanica predsjednika Sabora i predsjednica saborskog Odbora za kulturu i obrazovanje Vesna Bedeković, Maja Petrić uime zagrebačkoga Gradskog ureda za kulturu, veleposlanica Srbije u Hrvatskoj Jelena Milić i predsjednik Hrvatskog društva pisaca Zoran Ferić te sveučilišni profesor Vinko Brešić. Program je spretno vodio Kruno Lokotar, inicijator ove nagrade, koja je ustanovljena po uzoru na Bookera. 

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?