Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Kultura Knjige

Zašto i kako lažemo i postoji li uopće život bez laži i laganja?

Nakladnik V.B.Z. objavio je novu knjigu Mirjane Krizmanić "Laži naše svakidašnje", u kojoj se ta ugledna psihologinja bavi laganjem, te otkriva zašto i kako lažemo.
07. travnja 2021. u 11:27 20 komentara 507 prikaza
Foto: Matija Habljak/Pixsell
Pogledajte galeriju 1/2

U knjizi "Laži naše svakidašnje", naša ugledna psihologinja Mirjana Krizmanić bavi se laganjem, koje se u našoj kulturi uglavnom smatra negativnim ponašanjem i negativnom osobinom. S različitih aspekata propituje uzroke i posljedice laganja i objašnjava zašto nam je i u kojim situacijama katkad korisnije slagati nego sugovornika ili sebe suočiti s istinom.

memoari političkog emigranta Preživio je atentat UDBA-e, upoznao Maksa Luburića, Brunu Bušića, Franju Tuđmana...

"Postoji li uopće život bez laži i laganja? Svatko od nas, neovisno o dobi, spolu, obrazovanju i svemu što nam se u životu jest i nije dogodilo, trebao bi pokušati zamisliti kako bi mu život izgledao bez laži", ističe se u najavi.

Kako bi nam život izgledao kad bismo svi mogli, i sebi i drugima, uvijek i beziznimno govoriti istinu i samo istinu? Kakvi bi bili naši odnosi s partnerima, prijateljima, susjedima kad bismo uvijek, na svakom mjestu i u svako vrijeme, jedni drugima govorili istinu?

Nesumnjivo postoje situacije kad o laganju ovisi nečiji život, opstanak neke obitelji, prijateljstva, suradnje i mnogo toga drugog što ljude povezuje ili dijeli. Laganje i njegovi pasivni oblici, zatvaranje očiju ili okretanje glave pred istinom, omogućuju nam katkad da zažmirimo pred vlastitim pogreškama, manama, slabostima ili nepoželjnim navikama.

 | Autor : Školska knjiga Foto: Školska knjiga

Bez laži ne bismo mogli živjeti ni s drugima ni sa sobom. No, s druge strane, laži nam mogu nanijeti mnogo štete pa tako ne treba opravdavati ni razumjeti zloćudne ili koristoljubive laži jer one uzrokuju mnogo toga lošeg i nepoćudnog u međuljudskim odnosima. Dobronamjerne, zaštitničke i milosrdne laži imaju upravo suprotan učinak: one obogaćuju naše odnose i često nam pomažu da prebrodimo neke teške životne situacije i nastavimo uživati u ovom jedinom životu koji – barem na Zemlji – imamo.

roman nobelovca Opsesija, pa i ona prema znanju, čovjeka može odvesti u propast

Mirjana Krizmanić (1936.) ugledna je psihologinja, autorica brojnih znanstvenih i stručnih radova i knjiga. Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu diplomirala je i doktorirala psihologiju, a ondje je provela i više od četiri plodna desetljeća te punih trideset godina vodila Katedru za kliničku psihologiju. Od odlaska u mirovinu, uz brojna predavanja, tribine, televizijske i radijske nastupe i drugo već više od desetljeća objavljuje, među ostalim, i uspješnice iz područja popularne psihologije: "Tkanje života", "Život s različitima", "U ljubavi i bez nje", "A što sad?", "A sad… radost i veselje!", "Jesenji valcer", "O toleranciji", "O životinjama i njihovim ljudima", "Zašto guramo glavu u pijesak?", "Knjiga rastanaka" te "Mala psihološka kuharica".

sprovod za 30 ljudi
Svijet se danas oprašta od princa Philipa: Kraljica naredila da se braća Harry i William razdvoje
G
PASTELNO PROLJEĆE
Guess nagradni natječaj - uslikaj svoju kombinaciju i osvoji nagrade!
  • mljet22:

    Orali smo zemlju, sijali i žnjeli Dok zima nije polja ogoljela Zemlja nas je stalno trebala Ali nas nije voljela Ratovali smo, bez daha, bez nade Gazeći krv i blato do koljena Zemlja nas je stalno trebala Ali nas nije ... prikaži još!e voljela Na na na na Na na na na Na na na na Na na na na Udvarali smo joj, bezumno, besramno Na kraju nam nije odoljela Legli smo na nju kao ljubavnici Koje je napokon zavoljela Orali smo zemlju, sijali i žnjeli Dok zima nije polja ogoljela Zemlja nas je stalno trebala Ali nas nije zavoljela Kad je ušla vojska s barjacima Jel to bilo jednoga oktobra Jedino su stare žene rekle Da od toga neće biti dobra Neće biti dobra Kad je ušla ona druga vojska Makar gladan grli pobro pobra Jedino su stare žene rekle Da od toga neće biti dobra Neće biti dobra Kad je ušla ona treća vojska Klicali smo svršila je borba Jedino su stare žene znale Da od toga neće biti dobra Neće biti dobra A četvrta kad je ušla vojska U špaliru kao da je smotra Napokon, zauvijek dočekasmo Cijelo selo sve odar do odra Sve odar do odra Dolaze ratni profiteri Kupuju srce, kupuju krv Nadiru strašni amateri U trulom voću truli crv Dolaze ratni profiteri Kupuju povijest, kupuju mit Njihovi sinovi i kćeri Već beru užasni profit Ah, Mitteleurope Ah, taj naš Weltschmerz Dok posvuda cvjeta Domoljubni šverc Dolaze ratni profiteri Sad lažni sin i lažni brat Drmaju u toj atmosferi Al ide vrijeme, kuca sat Vlasniku vlasništva, vladaru vlasti poduzetniku prirode poslodavcu posloprimca stanodavcu,

  • mljet22:

    Balada o prolaznosti Kad lutali smo svijetom ko raspršeno sjeme, govorili smo sebi – to je za neko vrijeme. I ne znajući da smo na izgubljenom brodu, mi vikali smo: “ Kopno” dok gledali smo vodu. Kad ljubili smo kratko ... prikaži još!atko u tuzi kišne noći, govorili smo za se da ljubav tek će doći. X Postavljali smo stvari, al opet ne zadugo. za sva smo mjesta rekli – odredit ćemo drugo. Kad rađala se sreća i čekala je slava, pomišljali smo opet – to nije ona prava. Kad prijatelja nema, a dani idu sporo, govorili smo za se da vraćaju se skoro. Gdje najviše smo dali dobivali smo manje, al mislili smo – to je tek privremeno stanje. X Kad gubili smo život, govorili smo: “ Neka” i vjerovali čvrsto da pravi tek nas čeka. Putovali smo dalje kad davno već smo stigli. tek počeli smo nešto, a drugo već smo bili. I ostali smo tako kraj odlazeće vode, nerazjašnjeni sasvim i pomalo van mode. U započetoj priči, u ljubavi bez traga, jer svakoj smo se kući približili do praga. X U privremenom redu nekorištenih stvari ni osjetili nismo da sami smo i stari. Dok vjerovali još smo da samo put se mijenja, mi već rekli smo si zbogom govoreć do viđenja.

  • mljet22:

    I tako po Ivanovom evanđelju na početku bijaše Riječ i Riječ bijaše Bog, ...pa bijaše svjetlost,...! Words, words, words, Shakespeare. Autori ističu kako u radu na fotomonografiji nisu ulazili u ideološke komentare i da je njezino težište isključivo glazbeno-muzička povijest, ... prikaži još!, pri čemu su pustili da fotografije govore same za sebe. Objavljivanje fotomonografije ipak nije moglo proći bez razgovora s jednim od autora koji daje odgovore na kompleksna pitanja vezana za manipulacije i kontroverze Vice Vukova i Arsena Dedića te Mate Miše Kovača, posebno Vice Vukovakoji je iz francuskog logora duže vrijeme izazivao prijepore u hrvatskom društvu, pa čak i povijesni revizionizam. Stvaralaštvo pod utjecajem vanjskig trendova i promjena- Genoveška škola i francuski autori- Osobno se ne bih odredio prema ovom pitanju jer je ono poput priče o tamnom vilajetu; što god kazali – pogriješit ćete. Sreća je uvijek na drugoj strani! Jedna strana smatra da su pjevači i muzičari prevodili svaku novu pjesmu ili festivalske pjesme a kasnije i kopirajući stvarali- glazbeno i tematski stihovno te interpretativno. Povijest naše glazbepokazuje da su stvaralaštva bila u valovima, što je posljedica stvaralaštva svijeta i EU i događaja na terenu, odnosno priljeva novihpjesama, autora, mahom talijanskog-francuskog, grčkog i ruskog porijekla. Kada su pitali Churchilla kako se suditi povijest o njemu,odgovor je bio u njegovom ciničnom stilu,mene će povijest voliti jer ću je ja pisati, pametnom dosta,