Gloria Steinem, vjerojatno najprepoznatljivije lice druge polovice dvadesetog stoljeća u borbi za ženska prava, preminula je u 93. godini. Prema objavi na njenim društvenim mrežama, umrla je mirno u svom domu u New Yorku, okružena ljudima koji su je voljeli. Kroz svoj rad, a posebno kao suosnivačica revolucionarnog časopisa Ms., Steinem je postavila temelje suvremenog feminizma, od prava na izbor do ekonomske ravnopravnosti.
Njen put nije počeo u privilegiranom okruženju. Rođena 1934. u Toledu, Ohio, djetinjstvo je provela u prikolici, putujući s ocem, židovskim trgovcem antikvitetima. Naslijeđe aktivizma nosila je u krvi - njena baka po ocu, Pauline Perlmutter Steinem, bila je istaknuta sufražetkinja i prva žena izabrana u odbor za obrazovanje u Toledu.
Ipak, ključan formativni period bio je obilježen brigom za majku Ruth, bivšu novinarku čiji su snovi slomljeni pod pritiskom društvenih očekivanja, što je dovelo do teške mentalne bolesti. Nakon razvoda roditelja, desetogodišnja Gloria postala je majčina glavna skrbnica. To iskustvo duboko ju je oblikovalo, usadivši joj spoznaju o posljedicama koje ograničene uloge ostavljaju na živote žena.
Nakon diplome na Smith Collegeu, započela je novinarsku karijeru u New Yorku, gdje se suočavala s konstantnim seksizmom. Prekretnica je stigla 1963. kada se zaposlila kao "zečica" u Playboy klubu kako bi razotkrila mizoginu izrabljivačku stranu tog posla. No, "veliki klik", kako je kazala, dogodio se 1969. dok je izvještavala s javnog svjedočenja žena o ilegalnim pobačajima. I sama je imala abortus u 22. godini, a to iskustvo potaknulo ju je da postane jedna od najglasnijih zagovornica prava žene na izbor. Iz te energije rođen je časopis Ms. 1972. godine, medij koji je po prvi put tretirao žene kao cjelovite osobe.
Steinem je 1971. suosnovala je Nacionalni ženski politički klub (NWPC) s ciljem poticanja žena na ulazak u politiku. No, njena karijera nije prošla bez ozbiljnih kontroverzi. Otkriveno je da je kasnih pedesetih radila za organizaciju Independent Research Service, zapravo paravan CIA-e, osnovanu za borbu protiv sovjetske propagande. Steinem je to priznala, braneći se riječima da je agencija u to doba bila "liberalna i nenasilna". Ta epizoda, kao i njene javne nesuglasice s drugom važnom predvodnicom feminističkog pokreta, Betty Friedan, narušile su sliku pokreta koji je, unatoč zajedničkom cilju, bio ispunjen i unutarnjim tenzijama. Kritizirana je i zbog teksta iz 1998. u kojem je branila Billa Clintona od optužbi za seksualno uznemiravanje, kao i zbog kasnijeg neopreznog komentara o mladim glasačicama Bernieja Sandersa.
Unatoč svim kritikama, njen utjecaj ostaje neupitan. Tijekom desetljeća, suosnovala je niz važnih organizacija, putovala je svijetom kao neumorna predavačica, a 2015. sudjelovala je u mirovnom maršu žena preko demilitarizirane zone između dviju Koreja.
Vrhunac službenog priznanja stigao je 2013. kada joj je predsjednik Barack Obama uručio Predsjedničku medalju slobode, najviše civilno odlikovanje u SAD-u. U kasnijim godinama, govoreći o starenju, izjavila je da se osjeća "oslobođeno od zahtjeva roda". Gloria Steinem ostat će upamćena kao pionirka koja je mijenjala društvo, inspirirajući generacije da se bore za pravedniji svijet.
Otvori KEKS Pay
