Ne pamtim da je ikada bilo ovako krcato. Jučer je samo na demonstraciji pokusa u kabinetu Nikole Tesle bilo stotinjak ljudi, uglavnom stranaca – zadovoljno će Marijo Zrna, voditelj službe za odnose s javnošću Tehničkog muzeja Nikola Tesla. S oko 109.500 posjetitelja Tehnički je bio najposjećeniji zagrebački muzej u 2021. Sudeći po gužvi, ovogodišnja će statistika biti još bolja.
– Do kraja srpnja imali smo 194.000 posjetitelja. Dnevno prođe i do 400-500 ljudi – potvrđuje Zrna. Brojnost onih koji šeću muzejom, kaže, povećala se otkako je 2015. u naziv dodano ime ličkog genija Nikole Tesle. Drugi je razlog potres. Zbog pretrpljenih oštećenja zatvoreni su, između ostalog, i Mimara, Arheološki, Prirodoslovni, Povijesni, Muzej za umjetnost i obrt...
– Tesla u imenu nam je dvosjekli mač jer mnogi turisti očekuju više Tesle nego što mi nudimo pa znaju izaći razočarani. Takve šaljemo da posjete Smiljan – kazuje Zrna dok nas provodi Teslinim demonstracijskim kabinetom.
– U pokusu izboja transformatora oslobađa se energija od tri milijuna volti. Svi ga jako vole jer je efektan i bučan – govori Zrna. A da Tesla dovodi ljude u muzej, uvjerili smo se porazgovaravši sa Slovakinjom Martinom i njezinim prijateljima, Španjolcima Diegom i Manuelom.
– Došli smo u Zagreb na tri dana. Volimo Teslu i bilo nam je lijepo, ali samo je mali dio muzeja posvećen njemu. Šteta – iskrena je Martina. Diegu i Manuelu najviše se svidjela zbirka starih zrakoplova i helikoptera.
– Dosad još nismo uživo vidjeli ovoliko retro letjelica na jednom mjestu, a da nisu replike. Totalno su cool – dodaju uglas Španjolci. Zrakoplovi, plovila i vozila iz različitih era hitovi su Tehničkog koji oduševljavaju turiste te privlače brojne znalce i kolekcionare, govori Zrna.
– Zaljubljenici u letenje cijene našu kolekciju aviomotora, ali zvijezda zbirke svakako je američki borbeni zrakoplov Thunderbolt iz 1943. Pronaći ovako očuvanog lovca bombardera prava je rijetkost – govori Zrna pokazujući nam elegantnu letjelicu koja je nekoć bila strah i trepet neba nad Europom i Pacifikom te ponos savezničkih snaga. U automobilskoj zbirci ponosno se pak kočoperi srebrni Maserati iz 2005.
– Zaplijenjen je na carini jer nije imao valjane papire. Umjesto da ga unište, poklonili su ga nama – hvali se Zrna. Može se razgledati i Mercedes iz 1926. koji spada među najskuplje eksponate, kao i kultni skuter Švrća koji je 50-ih i 60-ih proizvodila Tvornica motora Zagreb. Posjetitelji vole i repliku rudnika u podzemlju muzeja, kao i prave košnice sa živim pčelama na drugom katu. Ondje su, doznajemo, jer najbolje ilustriraju prirodu kao savršenog inženjera, boljeg no što će čovjek ikada biti. Na drugom katu nalazi se i skriveni biser za ljubitelje astronomije, najstariji funkcionalni planetarij na svijetu iz 1962. Muzej je popularno mjesto i za čvenkove, a ondje bolje polovice nerijetko vode inženjeri što katkad zna biti duhovito.
– Neki dan sam slušao mladog inženjera brodogradnje kako pola sata dragoj objašnjava specifikacije brodske turbine ispred ulaza – smije se Zrna.
A najmanje posjećen muzej lani u Zagrebu bio je Muzej policije. Sasvim nezasluženo jer je jednako uzbudljiv kao Tehnički. Lani ga je posjetilo oko 1500 ljudi, upola manje no 2019. kada je dobio svoje prostorije u sklopu Policijske akademije na Aveniji Gojka Šuška.
– Muzej je pretrpio štetu u potresu, potom je uslijedio lockdown i pandemija pa je to utjecalo na posjećenost, no unatoč svim teškoćama, interes raste – govori djelatnica muzeja, dugogodišnja policijska službenica Višnja Trajčevski. I u Muzeju policije ove godine bilježe znatno veći broj posjetitelja.
– Ovog ljeta Muzej policije postao je svijet u malom. Dolaze nam posjetitelji iz Kanade, SAD-a, Kine, Južne Koreje, Grčke – nabraja Višnja pokazujući nam knjigu dojmova prepunu oduševljenih komentara na nekoliko svjetskih jezika.
– Awesome – napisao je među ostalima policajac Ian iz Texasa.
Muzej podjednako oduševljava i djecu. Kada smo došli, bio je prepun mališana koji su pomno razgledavali postav kojim se nastojao prikazati povijesni razvoj hrvatskih redarstvenih snaga te opreme i odora koje je policija koristila još od vremena Karlovačke gradske garde, austrougarskih oružnika, žandara, milicije pa sve do rodova moderne hrvatske policije.
Između ostalog, razgledati se može i patrolni bicikl kakav je bio popularan među zagrebačkom prigradskom milicijom u pedesetima, ali i fotografirati se na službenom BMW-ovu motociklu iz 1985. I to s pripadajućom policijskom beretkom. Na odjelu Interventne policije zanimljivo je vidjeti zbirku oružja pronađenog kod navijačkih skupina, odnosno boksere i različito hladno oružje kućne izrade zaplijenjeno na tribinama. Posebnu prostoriju dobila je i aktualna izložba o Ivanu Vučetiću, Hvaraninu koji je radeći kao policajac u Argentini osmislio kako napraviti bazu podataka otisaka prstiju i tako uvelike unaprijedio daktiloskopiju. Zaviriti, doduše, samo iza policijske trake, može se i u vjernu rekonstrukciju mjesta zločina te proučiti što sve sadrže kovčezi za policijski očevid. Intrigira i zbirka hladnog te vatrenog oružja kućne izrade pronađenog kod počinitelja kaznenih djela među kojima su svakako najkreativniji ruž za usne bodež i pištolj u obliku olovke. Na počasnom mjestu, pri vrhu vitrine, kočoperi se i sačmarica kojom je 1991. ubijen notorni zagorski serijski ubojica Vinko Pintarić. Uvid se može dobiti u izgled prostorija za policijsko postupanje te mobitelom snimiti vlastita signaletička fotografija, ali i pretražiti prava policijska baza podataka s fotografijama osumnjičenika zagrebačke policije od 1945. do 1950. Polica s datotekama je, kaže Višnja Trajčevski, jedan od najvrednijih eksponata u muzeju.
Niz priznanja dobila je “Ljepota lažnog sjaja”, izložba zaplijenjenih krivotvorina umjetnina. Sastoji se od oko 80 krivotvorina koja su nakon pravomoćnih sudskih presuda, umjesto uništenja, pretvorena u nagrađivanu putujući izložbu Muzeja policije.
– Imamo Dimitrija Popovića, Borisa Bućana, Mersada Berbera, ali i Salvadora Dalíja. Njega je carina pronašla u gepeku i zaplijenila u Istri – otkriva. U drugom dijelu muzeja nalazi se zbirka raznovrsnog vatrenog oružja, ali i onog koje su policijske snage koristile u Domovinskom ratu. Tu je i posebno dizajniran pištolj s posebno rezbarenim držačem izrađen po narudžbi kao dar za dr. Franju Tuđmana, ali nikad mu nije uručen pa je mjesto dobio u muzeju.
– Cilj nam je senzibilizirati građane za posao koji obavljamo i kod djece probuditi želju za karijerom u policijskim snagama. Želimo da nas nakon posjeta muzeju djeca zapamte kao nešto pozitivno, da shvate da nismo sila koje se trebaju bojati te da uspješnost rješavanja zločina ovisi o dobroj suradnji policije i građana – objašnjava V. Trajčevski dok nas nutka finim MUP-ovim čokoladicama. Ulaz u ovaj zbilja poseban muzej je besplatan, kao i parkiranje pokraj njega, a posjetiti se može svakim radnim danom i prve subote u mjesecu od 10 do 13 sati.
