Skupna izložba 19 uglednih umjetnika poput Sanje Iveković, Vlatke Horvat, Rajkamal Kahlon, Gülsün Karamustafe, Želimira Žilnika, Marte Popivode, Ane Vujanović, Adele Jušić... koji korespondiraju s pitanjem ‘tko su danas partizanke?’, otvara se u srijedu u zagrebačkoj Galeriji Nova. Nazvanu po stihu pjesme “25. svibanj” pjesnikinje i anarhistice Katerine Gogou (1940. – 1993.), izložbu “Otvorit ću vrata ravno, ravno u vatru” kustoski potpisuje nagrađivani kolektiv Što, kako i za koga/WHW u suradnji s grčkom kustosicom iLianom Fokianaki i atenskom galerijom State of Concept Athens gdje je ona prvotno i pokazana u proljeće ove godine. Tematski povezuje prošlost Jugoslavije i Grčke i polazi od figure partizanke u isprepletenim povijestima antifašističkih borbi obje države i poslijeratnim konstelacijama hladnog rata.
Nastojeći iz suvremene perspektive promisliti nasljeđe antifašističkog i drugih oblika emancipatorskih otpora, zagrebačka verzija proširena je sudjelovanjem nekoliko lokalnih umjetničkih i aktivističkih pozicija koje te teme angažirano istražuju.
“U obje zemlje recentna repatrijarhalizacija društva jedna je od mnogih nuspojava političkih kriza povezanih s vazalskom pozicijom unutar Europske unije koja za posljedicu ima ukidanje radničkih prava, pauperizaciju, porast rasizma i fašizma. U nastojanju da združi različite glasove i pristupe koji se opiru trenutačnim uvjetima retradicionalizacije, nametanja patrijarhata i devastirajućeg kapitalističkog rasta, izložba se dotiče ključnog pitanja: tko su partizanke danas?”, najavljuje kustoski kolektiv. Uvod u izložbu bit će u utorak predavanje Davora Konjikušića temeljenog na njegovoj knjizi “Crveno svjetlo: Jugoslavenska partizanska fotografija i društveni pokret”, koja daje uvid u načine na koje se fotografija koristila u sklopu Narodnooslobodilačkog pokreta, a Adela Jušić predstavit će svoj projekt “Nepoznata partizanka”, o akciji postavljanja nadgrobne ploče nepoznatoj partizanki u Sarajevu u kojem se bavi ulogom žena u NOB-u.
Otvori KEKS Pay
He, he antifašistička borba u Grčkoj... Zapravo Titov ekspanzionistički izlet u Grčku iz koje se morao povući kada je dobio potporu Amerikanaca u borbi protiv Staljina. Kako se Tito povukao, tako je nestao taj "antifašizam" u Grčkoj...