Anonimni donator koji je cijenio rad prije dvije godine umrlog pisca Mirka Kovača odlučio je narednih pet godina dati 100.000 eura za literarne nagrade koje će svake jeseni u Rovinju dodjeljivati udruga Mirko Kovač. Svake godine dodijelit će se nagrada za najbolji scenarij prema snimljenom filmu, za najbolju knjigu mladog autora, za najbolju knjigu eseja i za najbolji roman s područja BiH, Crne Gore, Hrvatske i Srbije. Laureat će dobiti povelju, plaketu (koju bi trebala izraditi Marija Ujević) i pet tisuća eura.
Ugledan žiri
Prvi su dobitnici Vuk Ršumović nagrađen za scenarij filma „Ničije dijete" koji su producirale kuće iz Srbije i Hrvatske, Svetlana Slapšak za knjigu eseja „Leteći pilav. Antropološki ogledi o hrani" koju je objavio XX vek iz Beograda, Dragan Markovina u kategoriji najboljeg mladog autora za knjigu „Između crvenog i crnog", koju je objavila zagrebačka Plejada, i Oto Horvat za roman „Sabo je stao", koji je objavila novosadska Agora. Laureate su izabrali Predrag Antonijević, Enver Kazaz, Borka Pavičević, Dragan Radulović i Vlaho Bogišić, koji je predsjedao žirijem. Izbornici su žiriju predložili tri knjige ili scenarija, a oni su Bruno Kragić za scenarij, Srđan V. Tešin za mladog autora, Tomislav Brlek za esej i Mića Vujičić za roman.
– Visoke nagrade dat će stabilnost Danima Mirka Kovača koji se od lani održavaju u Rovinju. Prema pravilima, žiri nagrade ne donosi preglasavanjem, nego raspravljanjem. Ove smo godine usuglasili četiri dobitnika – rekao je Bogišić, istaknuvši da nagrada koja nosi ime Mirka Kovača želi doseći značenje Njegoševe ili nagrade Meše Selimovića. Rekao je i da tajanstveni donator nije čovjek kojem je stalo do društvenih rasporeda, nego osoba koja se bavi i humanitarnim radom. Kovačev nakladnik Seid Serdarević iz Frakture najavio je i bogati program Drugih dana Mirka Kovača koji će se od 2. do 4. listopada održavati u Rovinju, gradu koji je Kovač uz suprugu, slikaricu rodom iz Imotskog Slobodanu Matić Kovač, početkom devedesetih godina izabrao za svoj dom.
'Ubiti i uzeti stan'
Iz Beograda je otišao, kako je to ovih dana u Zagrebu svjedočio Filip David, nakon što je bio upozoren da su Miloševićeve vlasti na papir s njegovim imenom upisale stravičnu rečenicu „Ubiti i uzeti stan". U Rovinju je Kovač nastavio pisati romane, priče i eseje. Redigirao je i svoje već objavljene knjige koje su mu potom izlazile kod Frakture. Bio je nagrađivan pa je tako i roman „Vrata od utrobe" koji je dobio NIN-ovu nagradu bio uvršten i u Večernjakovu biblioteku najboljih hrvatskih romana te je dosegao nakladu od 90.000 primjeraka! Kovač je dobio i prvu nagradu Večernjeg lista za kratku priču 1983. za „Zimovanje u Blumfildu". Bio je među najcjenjenijim piscima i intelektualcima druge polovice 20. i početka 21. stoljeća s burnog jugoistoka Europe, pisac zreo za Nobelovu nagradu, ali i ono što je još važnije, za čitanje i kod novijih generacija čitatelja koji nisu živjeli u mračnim vremenima u kojima je Kovač ostao uspravan poput usamljenog svjetionika.
>> Literarni aristokrat Kovač bio je pisac množina
