Knjiga "Etnički motivirani otkazi novinarima devedesetih – sve po spisku", čiji je autor zagrebački novinar Rade Dragojević, krajem lipnja objavljena je u nakladi Srpskog narodnog vijeća (SNV), a riječ je o publikaciji koja prikazuje etničku i ideološku čistku koju je u novinarstvu provela Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) nakon što je na izborima u travnju 1990. osvojila vlast.
Kako navodi Nacional, autor Rade Dragojević istražio je dostupne izvore i razgovarao s brojnim novinarima, žrtvama i svjedocima tog vremena te napisao, na primjeru novinarske profesije, dosad najopsežniji prikaz naličja razdoblja koje se danas, u standardnim interpretacijama, smatra razdobljem nacionalnog preporoda i oslobođenja iz jugoslavenske "tamnice naroda".
U razgovoru za Nacional Dragojević je istaknuo kako su se u hrvatskom novinarstvu u posljednjih stotinjak godina dogodile četiri velike čistke - 1941., 1945., 1971. i 1991. Potonja je, kaže Dragojević, bila daleko najveća, a ono što je u knjizi pokušao utvrditi jest koliki je bio broj unesrećenih novinara. S obzirom na to da ne postoje zapisnici hadezeovih sjednica, kao ni stenogrami sa sesija tadašnjeg direktora HRT-a Antuna Vrdoljaka, bilo je potrebno razgovarati s brojnim sudionicima tadašnjih događaja, a među njima našli su se novinari koji su na ovaj ili onaj način izgubili poslove, angažmane te oni kojima je naglo i nepovratno prekinuta dotad uspješna karijera.
"Teško je točno utvrditi koliko je ljudi nastradalo. Tomislav Jakić misli da je riječ o brojci od oko 400 ljudi. Mark Thompson u svojoj knjizi kaže da je u prve tri godine – 1990., 1991. i 1992. – samo na HRT-u na čekanju bilo ili je bilo otpušteno čak 970 ljudi od ukupno 3500 zaposlenika. Prema riječima Antuna Vrdoljaka iz ljeta 1991., na listu čekanja stavljeno je tada 620 djelatnika HRT-a. Prema Anti Gavranoviću, tadašnjem predsjedniku Hrvatskog novinarskog društva, Vrdoljak je samo u prvoj godini svog mandata na ovaj ili onaj način potjerao od 200 do 300 ljudi s HRT-a", rekao je Dragojević za Nacional. Istaknuo je i kako etnička pripadnost nije bila jedini kriterij za uklanjanje novinara. Neki su, naime, slani u prijevremenu mirovinu ili na dugotrajna bolovanja, drugima su nudili otpremnine, dok su neki ostajali bez posla zbog političkog angažmana u prethodnom sustavu ili zato što su ih nova uredništva smatrala prijetnjom uspostavljenom poretku. Na najvećem udaru bili su HRT i Vjesnik, no slični su se procesi odvijali i u lokalnim novinama i radijskim postajama.
Knjiga "Etnički motivirani otkazi novinarima devedesetih – sve po spisku" bit će predstavljena u petak, 6. studenog u 19 sati u Hrvatskom novinarskom društvu (HND), u Perkovčevoj ulici 2 u Zagrebu. Uz autora Radu Dragojevića, o knjizi će govoriti Tena Perišin i urednik Ivica Đikić, a razgovor će moderirati Seid Serdarević.
Otvori KEKS Pay
Mozda misli na Galića koji je iskoristio tuđmanov pokušaj pomirenja i očistio HTV od svih domoljuba. Ili i misli da je HDZ trebao financirati velikosrpske novinare kojima unatoč podržavanju srpske agresije i njihova 4ništva nije falila dlaka na glavi. Ili misli naprimjer na Vjesnik gdje je od Račana postavljeni Igor Mandić pokušao jedan ugledni i tada najkvalitetniji liberalno konzervativni list okrenuti na ludo ekstremno lijevo glasilo njega samoga (I. Mandića). Gdje je on pisao preagresivno radikalne pamflete kao da je Vjesnik njegov osobni list (slično Trumpu danas). A vjerojatno se moramo ugledati na Srbe, njihovu otvorenost i toleranciju koju nam pokazuju u njihovoj domicilnoj zemlji. Gdje nikada nisu kritizirali agresiju na HR nego oni najotvoreniji od njih kazu da je bio međudobni rat. Tko ide takvome analitičaru u goste. Ono neki novi kružok nakon portefejevih kružoka. Naravno u HNDu jer je HND uvijek bio otvoren za antihrvatsku lijevu i bratsku 4nicku propagandu što i ovo očigledno jeste.