Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Kultura Glazba

Popevka je sačuvala hrvatsko Međimurje

Međuvladin odbor koji je zasjedao na Mauricijusu, donio je odluku da se na reprezentativni popis nematerijalne baštine uvrste međimurska popevka i umijeće gradnje suhozida
30. studenoga 2018. u 14:50 1 komentara 271 prikaza
Elizabeta Toplek
Foto: Vjeran Zganec Rogulja/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/3

Od srijede, Hrvatska ima čak sedamnaest dobara na listama nematerijalne kulturne baštine koja se nalazi pod zaštitom UNESCO-a! Međuvladin odbor za nematerijalnu baštinu koji je zasjedao u dalekom Port Luisu na Mauricijusu donio je odluku da se na Reprezentativni popis nematerijalne baštine čovječanstva uvrsti i međimurska popevka – tradicijski napjev Međimurja, ali i umijeće suhozidne gradnje.

MEĐU 17 HRVATSKIH DOBARA Međimursku popevku i suhozid UNESCO stavio na popis baštine

Međimurska popevka na prestižni je popis ušla kao samostalna hrvatska nominacija, dok je suhozidna gradnja ušla kao višenacionalna nominacija koju su uz Hrvatsku, poduprle i Cipar, Francuska, Grčka, Italija, Slovenija, Španjolska i Švicarska.

Čekali kao napete puške

Predstavnici Ministarstva kulture, i to pomoćnik ministrice Davor Trupković i voditeljica Službe za UNESCO i glavna tajnica Hrvatskog povjerenstva za UNESCO Rut Carek, kao napete puške čekali odluku odbora koja je za Hrvatsku bila više nego pozitivna.

Splitsko-dalmatinska županija Kulturni turizam Gospodare polovicom blaga Hrvatske pod zaštitom UNESCO-a

Što se međimurske popevke tiče, tako su uvaženi višegodišnji napori i to prvenstveno iz Međimurja koje je iznimno ponosno na svoju jedinstvenu i prebogatu glazbenu baštinu koju je i izvan hrvatskih granica, između ostalih proslavila i velika pjevačica Elizabeta Toplek zvana teta Liza ali i mnoge druge pjevačice, pjevači, instrumentalisti i stručnjaci, počevši od akademika Vinka Žganca koji je prvi na znanstveni način pristupio međimurskom narodnom blagu.

Uostalom baš je Žgančeva zbirka “Hrvatske pučke popijevke iz Međimurja” objavljena 1916. godine u Zagrebu bila od iznimne važnosti kada se po završetku Prvog svjetskog rata odlučivalo kome će pripasti Međimurje pa se može zaključiti da su baš međimurske popijevke omogućile pripojenje tog melankoličnog kraja između Mure i Drave Hrvatskoj. Uporni Žganec, koji je jedno vrijeme bio i župnik u Dekanovcu, gdje je upoznao još jednog poznatog i svestranog Međimurca Florijana Andrašeca, za svog je života prikupio na tisuće narodnih pjesama iz Međimurja te je bio jedan od najgorljivijih pobornika priključenja Međimurja Hrvatskoj i jedan od najistaknutijih protivnika ushuktale mađarizacije Međimurja.

Gradnja suhozida | Autor : Dusko Jaramaz/PIXSELL Foto: Dusko Jaramaz/PIXSELL Gradnja suhozida

O ljepoti međimurskih narodnih popijevki stoga se govori već desetljećima, a među onima koji su se inspirirali njihovom izuzetnošću su bili i glazbenici iz drugih područja kao što su to primjerice Goran Bregović ili pak grupa Azra, a međimurske pjesme se nalaze i na repertoaru opernih diva kakve su Ruža Pospiš Baldani (koja je međimurske pjesme snimila u suradnji s Boškom Petrovićem), Božena Glavak ili pak slovenska mezzosopranistica Marjana Lipovšek. Međimurska popevka je službeno upisana je u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske još 2013. godine.

Na nominaciji za upis na listu UNESCO-a počelo se intenzivno raditi 2016. godine, i to uz stručnu preporuku Povjerenstva za nematerijalnu kulturnu baštinu. Nominacija je pripremljena u suradnji sa stručnjacima, i to poznatom kantautoricom i književnicom rodom i Međimurja dr. sc. Lidijom Bajuk, dr. sc. Nailom Ceribašić i dr. sc. Tvrtkom Zebecom te uz podršku lokalne zajednice i većeg broja ustanova s područja Međimurske županije, koja se i sama založila za promicanje međimurske popevke kao iznimnog kulturološkog brenda.

Andrea Rimpf Ukradeno blago Treba nam nacionalna baza ukradenih umjetnina

“Međimurska popevka sastoji se od stihova koji se pjevaju na melodiju (vižu) oblikujući pjesmu (pesem). Prema starosti stihova i prema metričkoj strukturi melodije, napjevi se mogu grupirati u starije i u novije napjeve, a po oblikovno-stilskom i motivsko-tematskim obilježjima na epske i lirske pjesme. Ova živa glazbena tradicija važan je čimbenik društvenog povezivanja i dio obiteljskih i prijateljskih okupljanja Međimurki i Međimuraca”, ističu u Ministarstvu kulture, koje se očito već izvještilo u uspješnim nominacijama hrvatskih kulturnih dobara na UNESCO-ove popise.

Što se tiče umijeća suhozidne gradnje, ono je upisano u Registar kulturnih dobara RH 2013. godine. Krajem 2015. i početkom 2016. godine započela je međunarodna inicijativa za izradu nominacije prema UNESCO-u. Koordinator ove međunarodne nominacije bio je Cipar, dok je glavni hrvatski koordinator za izradu nominacije bila Udruga 4 grada Dragodid.

Đakovački bušari, najveća pokladna manifestacija istočne Hrvatske | Autor : Marko Mrkonjic/PIXSELL Foto: Marko Mrkonjic/PIXSELL Đakovački bušari

U Ministarstvu kulture objašnjavaju da je suhozidna gradnja (gradnja „u suho“) u užem smislu riječi umijeće izrade konstrukcija od kamena bez upotrebe vezivnog materijala, te se odnosi na zidanje lomljenim kamenom s minimumom obrade ili bez obrade, a kao širi pojam može obuhvatiti i polaganje kamenih opločenja i pokrova te gradnju inženjerskih građevina klesanim kamenom bez upotrebe veziva.

Karakterističan proizvod suhozidne gradnje tzv. suhozid (gromača, međa, mocira, mocir, masiera, redina, prizida, zid, mrtvi zid, mrtvi mir...), koji se u različitim oblicima pojavljuje duž cijelog prostora jadransko-dinarskog krša i snažno karakterizira njegov krajolik, a drugi su karakterističan proizvod manji objekti različitih namjena.

Galerija - Klesarska škola na Braču

Elizabeta Toplek
1 / 16
Klesarska škola na Braču

Udruga Dragodid osobito je ponosna što je u procesu dobivanja nominacije dobila i pismene suglasnosti od ljudi koji su i dalje majstori suhozidne gradnje a te su suglasnosti dobili iz Betine, Malog Lošinja, Rudina, Vela Luke, Nerežišća, Pakoštana, Raba, Cresa, Milne, Hvara, Oliba, Praputnjaka, Nerezina…

Nije to birokratska vježba

Tako su iz te udruge na svojim stranicama naglasili da dobivanje UNESCO-ove zaštite nije “neka akademsko-stručna birokratska vježba u taksonomiji kulturne baštine, već priznanje šireg društva da je pogriješilo. Da je zanemarilo i dopustilo da nam zaborav oduzme nešto veoma važno. U slučaju vještine suhozidne gradnje, sam temelj nekadašnjeg opstanka na škrtom kršu, temelj koji nam u nesigurnoj budućnosti možda može ponovno zatrebati. Koji nam već sada treba kada otkrijemo da turiste više ne zanima samo ležanje na plaži nego i cijeli kulturni krajolik, ‘duh mjesta’ koji očekuju u njezinoj pozadini”. 

HRVATSKA JE ZAŠTITILA 17 NEMATERIJALNIH DOBARA, A SRBIJA SAMO DVA

UNESCO ima tri popisa nematerijalne baštine. Na reprezentativnom popisu do sada su se nalazili Festa sv. Vlaha iz Dubrovnika, Godišnji pokladni ophod zvončara s područja Kastva, Umijeće izrade tradicijskih dječjih igračaka iz Hrvatskog zagorja, Ophod kraljica ili ljelja iz Gorjana, Procesija Za Križen s Hvara, Dvoglasje tijesnih intervala Istre i Hrvatskog primorja, Čipkarstvo u Hrvatskoj, Medičarstvo iz sjeverne Hrvatske, Sinjska alka, Bećarac s područja istočne Hrvatske, Nijemo kolo dalmatinskog zaleđa, Klapsko pjevanje i Mediteranska prehrana kao višenacionalna nominacija, a sada su tu i Međimurska popevka i Umijeće suhozida. 

Na popisu nematerijalne baštine kojoj je potrebno hitno očuvanje Hrvatska ima upisan samo glazbeni izričaj ojkanje, a na UNESCO-ov registar najboljih praksi upisan je Ekomuzej /Ecomuseo „Batana“ iz Rovinja. Do kraja 2018. godine u Registar kulturnih dobara RH upisano je više od 160 nematerijalnih kulturnih dobara. Zanimljivo je da se u susjednoj Srbiji često pitaju kako je to Hrvatska uspjela na spomenute UNESCO-ove popise upisati sedamnaest dobara, a oni samo dva. Tako su se na listi Reprezentativne baštine čovječanstva našli kolo i obiteljska slava, a u planu im je u budućnosti zaštititi i šljivovicu.

>> Pogledajte izložbu japodske kulture

 

PET FAZA SNA
Jeste li se ikad zapitali zašto spavate više od osam sati, a nenaspavani ste?
  • bljak007:

    Ali u slavonini bećarac postaje opasan za pjevanje.