Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Kultura Vizualna umjetnost

Ovo su umjetnici koji unose boju u sivilo hrvatskih zatvora

U sklopu projekta "Horizont slobode" Melinde Šefčić, sedmero umjetnika oslikalo je Kaznionicu u Glini i Zatvorsku bolnicu u Zagrebu.
13. listopada 2020. u 09:46 0 komentara 290 prikaza
Tea Jurišić "Posjet" Kaznionica u Glini
Foto: Ivo Kosanović
Pogledajte galeriju 1/70

“Horizont slobode” - znakovit je naziv posljednjeg u nizu projekata umjetnice Melinde Šefčić, a kojima nastoji u sive, sterilne prostore hrvatskih zatvora i bolnica unijeti malo boje i životne radosti. Na tu je temu, estetizacije i rehumanizacije javnih prostora i doktorirala prije dvije godine, proučavajući na koje se sve načine umjetnost u takvim prostorima može iskoristiti u terapijske svrhe, u stvaranju jedne humanije, toplije atmosfere koja boravak u njima čini barem za tračak ugodnijima. U “Horizont slobode”, treći takav projekt koji provodi u suradnji s Hrvatskim društvom likovnih umjetnika i uz potporu Ministarstva pravosuđa, uključila je sedam umjetnika koji su u zagrebačkoj Zatvorskoj bolnici te Kaznionici u Glini izveli likovne intervencije na do tad hladnim i nepristupačnim zidovima koji zatvorenike odvajaju od vanjskog svijeta. Nekoliko godina ranije ostvarila je i projekt “Uzorna kaznionica”, kada je nekoliko umjetnica, ali i zatvorenica sudjelovalo u oslikavanju ženske Kaznionice u Požegi, a zatim je povela neke od naših najpoznatijih uličnih umjetnika u akciju slikanja murala u zatvoru Remetinec. 

Aleksandar Battista Ilić Gradska središta odumiru. Ove krize tjeraju nas da ili posložimo prioritete ili nas neće biti

“Horizont slobode” odabran je na natječaju Ministarstva pravosuđa, a projektom su predviđene i radionice s odabranim zatvorenicima iz Kaznionice u Glini te je sve trebalo započeti početkom godine. No, kao i mnogima, karantena im je stala na put. Punom parom ponovno su krenuli u kolovozu, ali zbog epidemioloških razloga nažalost su morali odustati od oslikavanja unutarnjih prostora spomenutih ustanova te radionica, kaže nam Šefčić. A oslikavati prostor poput zatvorskih zajednica, pritom se uvelike razlikuje od izvođenja murala u javnim prostorima. Radove prvo mora odobriti uprava, a boje, motivi i teme pažljivo se biraju, kao i prostor koji će se ukrašavati, kako bi ga mogli vidjeti svi zatvorenici, ali i zaposlenici. Umjetnici se prije početka projekta upoznaju s funkcioniranjem zatvorske zajednice te posebnim kodeksom ponašanja i odijevanja, kako bi se prilagodili jednom, njima neobičnom, sustavu. Prva na redu bila je Zatvorska bolnica u Zagrebu u kojoj su u pet dana likovne intervencije izveli umjetnici Agata Lučić i Mario Romoda. 

Tea Jurišić "Posjet" Kaznionica u Glini
1 / 70
Mario Romoda "Neka nova šuma" Zatvorska bolnica u Zagrebu

- Prije početka rada na zidu trebali smo pripremiti skice koje se motivima i bojama uklapaju u takvu specifičnu ustanovu. Napravila sam više skica te smo odabrali onu nježnijeg i neutralnijeg kolorita. Moj rad zove se “Vrt”, a motivima cvijeća, biljaka i ptica htjela sam stvoriti razigranu i radosnu kompoziciju kako bi oplemenila vanjski zid koji se nalazi na ulazu u kompleks. S obzirom na to da je okružen travnatom površinom, grmljem i drvećem mislim da su se motivi dobro uklopili - kazala nam je Lučić, umjetnica koja je upravo ove godine diplomirala Grafiku na zagrebačkoj Akademiji, a i ranije je sudjelovala u oslikavanju KBC Zagreb, bolnici Rebro te ostvarila mural “Sirena” u Klinici za psihološku medicinu. 

Kaznionicu u Glini tjedan su kasnije oslikavali Goran Rakić, Miron Milić, Tea Jurišić, Ivo Kosanović i sama Melinda Šefčić. Intenzivno radeći, pet dana su svakog dana putovali na teren, a murali u Glini sada se protežu na gotovo sto metara dužine unutarnje strane zida koji omeđuje kaznionicu. Cilj je bio, kazao nam je umjetnik Miron Milić, oslikati zidove motivima koji bi stimulirali kreativnost kod zatvorenika i poslali pozitivnu poruku pritom pazeći da ih se na nikoji način ne omalovažava ili osuđuje. 

eksplozija murala Gradovi u pandemiji su postali galerije, ulična umjetnost cvjeta, ali probleme im rade navijači

- Naslikao sam vrlo pitomu morsku scenu s galebovima u kojoj ne preispitujem ili sugeriram podtekst kao inače. Bilo je to iznimno zanimljivo iskustvo, neusporedivo s ičim što sam dosad radio, prvenstveno zbog sigurnosnih mjera koje smo morali poštovati zbog same prirode mjesta. Atmosfera je bila mirna, zatvorenici uglavnom dosta zainteresirani za naš rad jer je većini to bilo prvo takvo iskustvo. Šetanja unutar kompleksa nije bilo, niti je inače moguće, bili smo pod stalnom pažnjom zatvorskih nadzornika koji su se brinuli o našoj sigurnosti i da se pridržavamo propisanih mjera. Kao umjetnik sam prirodno bio vrlo zainteresiran za psihološke profile zatvorenika i neke aspekte zatvoreničkog života ali to je naravno nemoguće istražiti i svoju znatiželju sam zadržao za sebe - otkrio nam je Miron, čije murale inače rado gledamo na ulicama diljem cijele Hrvatske. 

Svaki od projekata koje je Šefčić do sada provela ima i komponentu istraživačkog rada kojim se ispituju reakcije zatvorenika i zaposlenika ustanova. I svake godine rezultati su sve bolji i bolji. S njihovim projektom, koji je jedan od rijetkih, ako ne i jedini u Europi, upoznala se i senzibilizirala javnost, ali i ono što je veoma važno, sami zaposlenici zatvorskog sustava. I oni, na koncu, u tim prostorima provode velik dio svog dana. A i rezultati brojnih svjetskih istraživanja također idu u prilog tome da umjetnost ima iznimno pozitivan utjecaj na promatrača kao i terapijsku vrijednost. Tako prema upitnicima koje su ispunjavali zaposlenici i zatvorenice Kaznionice u Požegi tijekom spomenutog projekta “Uzorna kaznionica” vidljivo prevladavaju iznimno pozitivne reakcije. Iz njihovih odgovora saznajemo kako smatraju ne samo da umjetničko uređenje prostora doprinosi osjećaju ugode i ljepšoj atmosferi već i boljoj prilagodbi na zatvorske uvjete te smanjenju stresa. 

Tea Jurišić Ona slika najbizarnije balkanske običaje - mrtvačke svadbe, virdžine, ritualna ubojstva...

- Trebamo biti svjesni da se ovo prije deset ili dvadeset godina nikada ne bi moglo ostvariti. Ovo su veliki koraci i zaista nas podržavaju i iz uprava zatvora te Ministarstva pravosuđa. Naravno, ponekad nailazimo na otpor, jer u nekom konzervativnom načinu razmišljanja, prostori zatvora bi i trebali biti sterilni i sivi. No, mi smo tu da probijemo taj zid, tu barikadu, pokažemo da ovo ima smisla i više nego što se može riječima opisati. Mi to zovemo i distraktivna terapija umjetnošću jer je to primjer jedne pozitivne distrakcije promatrača. Nitko od nas nije terapeut, ali se trudimo da našim radovima pridonesemo pozitivnom osjećaju samih zatvorenika u zatvorskom prostoru. Ja osobno čvrsto vjerujem da na taj način možemo doprinijeti jednom osjećaju slobode, otvoriti zidove, otvoriti prozore u neko bolje sutra - zaključuje. 

VELIKA TUGA
Preminuo Damir iz ŽNV: Bio je samohrani otac koji je prije 14 godina postao udovac
Konzum
NOVO NORMALNO
Mijenjanje navika? Kako je nemoguće postalo moguće
Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.