Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 53
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
obnovljena kuća lovrenčić

Muzej naive na novoj lokaciji na Gornjem gradu otvara se 2026. godine

Foto: Josip Regovic/PIXSELL
04.12.2023.
u 10:57

Gotova je konstrukcijska obnova kuće Lovrenčić u koju se seli muzej koji će naivi vratiti staru slavu. Zgradu, koja je bila u jako lošem stanju, Ministarstvo je 2019. godine, prije potresa, dodijelilo Hrvatskom muzeju naivne umjetnosti koji od svog osnutka 1994. godine nema vlastiti prostor, nego djeluje u unajmljenim prostorima u Ćirilometodskoj ulici

Prošli su dani kada slikari naive nisu mogli producirati onoliko koliko su zahtijevali kolekcionari. Dani hlebinskih legendi po kojima je Generalić od jednog oslikanog stakla mogao kupiti Mercedes, a oko njegovih čuvenih "Jelenskih svata" tukli se Brežnjev i Todorić. Izgubio je sovjetski vođa, a slika je, navodno, završila na zidu dvorca u Šestinama. Danas kao da se od naive odustalo kao od hrvatskog brenda, a zadatak ispravljanja te nepravde djelomično je i na Hrvatskom muzeju naivne umjetnosti koji bi se iz prostora u najmu uskoro trebao preseliti na novu lokaciju na Gornjem gradu – u obnovljenu kuću Lovrenčić čija je konstrukcijska obnova završena. Gradilište su obišli ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek, gradonačelnik Tomislav Tomašević i ravnateljica Muzeja naive Nataša Jovičić.

– Zadnji rok za završetak i angažman sredstava iz Nacionalnoga plana oporavka i otpornosti je 2026. S obzirom na to da je projekt stalnoga postava završen, očekujemo da će se to realizirati istovremeno, a možda i prije jer obnova nije zahtjevna niti je kvadraturom velika zgrada – rekla je okupljenima Nina Obuljen Koržinek dodavši:

– Završena je konstrukcijska obnova. Osigurali smo, kao i za sve ostale gradske i državne kulturne institucije, sredstva iz Nacionalnoga plana oporavka i otpornosti, konkretno za ovu investiciju dva milijuna eura sredstva iz Fonda solidarnosti, te ukupno oko osam do kraja cjelovite obnove i stalnog postava.

Zgradu, koja je bila u jako lošem stanju, Ministarstvo je 2019. godine, prije potresa, dodijelilo Hrvatskom muzeju naivne umjetnosti koji od svog osnutka 1994. godine nema vlastiti prostor, nego djeluje u unajmljenim prostorima u Ćirilometodskoj ulici.

Nataša Jovičić tom je prigodom napomenula kako Hrvatski muzej naivne umjetnosti uglavnom posjećuju strani turisti, oni čine oko 90 posto svih posjeta, no da im je kao ustanovi cilj nakon obnove domaćoj javnosti pokazati vrijednost i sve vrste naivne umjetnosti koja nije, kazala je, samo "ono na staklu", već nešto što komotno može visjeti u MoMA-i.

Nakon obilaska gradilišta kuće Lovrenčić, Nina Obuljen Koržinek i Tomislav Tomašević u pratnji Nataše Jovičić otvorili su izložbu "OHO! I to je naiva i Ivan Picelj – S druge strane opusa"
Foto: Josip Regović/PIXSELL

Nakon obilaska gradilišta, na još uvijek aktualnoj adresi Muzeja naive u Ćirilometodskoj, ministrica je otvorila izložbu "OHO! I to je naiva i Ivan Picelj – S druge strane opusa", dosad javnosti iz fundusa muzeja nepredstavljenih djela i plakata Ivana Picelja. Riječ je o sveobuhvatnom pregledu dvadesetogodišnje sustavne suradnje Ivana Picelja i Galerije primitivne umjetnosti, a izložba se može pogledati do 30. svibnja 2024.

Govoreći o muzeju koji joj je posvećen, valja podsjetiti da je naivna umjetnost nastala krajem 20-ih godina prošlog stoljeća kao organizirani pokret umjetnika protiv ustaljenih dogmi i proizvodnje umjetnosti koja ukrašava salone buržoazije. Nositelj otpora bila je Grupa Zemlja koja u likovni izričaj unosi reprezentaciju potlačenih klasa, a odlazili su i na selo, preciznije u Hlebine, i poticali seljake da slikaju svoju tešku svakodnevicu. Tu praksu povijest umjetnosti naziva hlebinskom školom.

U poslijeratnom razdoblju naiva je bila planetarno popularna, čak toliko da joj francuski kritičari tepaju "jugoslavensko čudo". Komercijalni bum doživjela je i buđenjem hrvatskog nacionalnog osjećaja početkom devedesetih godina. Nakon te epizode kao da je zapela u svojevrsnoj ilegali. Naiva je, nažalost, potonula. Imamo svega nekoliko autora koji su izdržali test vremena. No, s obzirom na to da je u pitanju pravac koji predstavlja važan dio kulturnog identiteta i baštine Hrvatske, posebno Podravine, nezaobilazna je pri predstavljanju zemlje u svijetu i trebalo bi možda promijeniti medijsku sliku tog autentičnog smjera hrvatske umjetnosti što će se u skoroj budućnosti, nadamo se, i dogoditi.

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije