Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 105
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
najmlađi slikar Bijenala

Mihael Bađun: Umjetnost treba probijati granice i zalaziti u nepoznat teritorij

Foto: Emica ElvedjiPIXSELL
28.11.2023.
u 11:16

Generacijski najmlađi slikar ovogodišnjeg Bijenala slikarstva u zagrebačkom HDLU 26-godišnji je Varaždinac Mihael Bađun

Slikarstvo se žilavo drži već tisućama godina, a iznimno živo je i u Hrvatskoj, gdje u ovom trenutku djeluje 300– tinjak aktivnih slikara. Presjek najboljeg izložen je do kraja siječnja u sklopu Bijenala slikarstva u zagrebačkom HDLU. Mogu se pogledati radovi 42 izabrana i od žirija šest pozvanih umjetnika pa je tako, primjerice, uz akademika Zlatka Kesera i slavnog veterana Miru Vucu, izložen i rad generacijski najmlađeg slikara ovogodišnjeg Bijenala 26-godišnjeg Varaždinca Mihaela Bađuna.

Iako je nedavno nagrađen i na Erste fragmentima, nije mu još sjela ta nova doza "poznatosti" koju donose velike izložbe. Stoga je, kaže, na otvorenju dugo obilazio cjelokupan postav i brojnim radovima prilazio bliže, promatrao tehnike i fotografirao detalje.

– Zatim sam došao do vlastitog izloženog rada i osjetio golemo uzbuđenje. Stvarno je poseban osjećaj biti u takvom društvu – kazao nam je Mihael Bađun, koji je izložio "Bakinu priču" kojoj je baza forma stripa, koji obožava odmalena.

– Okvir rada je blagovaonica u stanu bake i djeda u kojoj sam često boravio kao dječak i koju i danas rado posjetim. Oduvijek sam volio slušati bakine priče smještene u nedavnu prošlost, a koje su nerijetko uključivale nadnaravnu tematiku te lokalnu mitologiju i folklor. "Bakina priča" posjeduje naglašenu narativnu komponentu te koristi medij stripa koji uzajamnošću slike i teksta na slikarskom diptihu utjelovljuje jednu od bakinih priča, nastojeći posvjedočiti kako neke izgovorene stvari, s razlogom, zauvijek ostaju urezane u pamćenje – kaže Bađun pa dodaje da smatra kako je manifestacija poput Bijenala slikarstva ponajbolja odskočna platforma za mladu osobu.

– Bijenale nudi relevantan presjek domaće scene pa je svakom mladom autoru želja i čast biti dijelom takve izložbe. Visoka posjećenost, medijska popraćenost i atraktivna lokacija pružaju vidljivost kakva se ne događa često – smatra on pa otkriva da su prvi njegovi crteži nastali u ranoj mladosti i uglavnom su sadržavali prikaze životinja zbog njegova izraženog interesa za prirodu.

– U četvrtom razredu Prve gimnazije Varaždin iznenada odlučujem pokušati upisati Akademiju likovnih umjetnosti. Umjetnošću pak u punom smislu riječi, što za mene predstavlja idejno i tehnički razrađen autorski rad, počeo sam se baviti na trećoj godini preddiplomskog studija, kada studenti Nastavničkog odsjeka dobivaju značajnu razinu autonomije u radu – govori pa nastavlja:

– Kao moji prvi uzori javljaju se autori stripova poput Ive Milazza, Huga Pratta ili Magnusa, koji su crtali epizode meni omiljenih stripovskih junaka čije sam avanture "gutao" kao klinac. Danas mogu izdvojiti slikare Justina Mortimera, Phila Halea, Colleen Barry i Ruprechta Von Kaufmanna čije stvaralaštvo cijenim zbog likovnih kvaliteta poput narativnosti, tehničke vještine, taktilnosti i kolorita koje pronalazim u njihovu stvaralaštvu. Veliku motivaciju pruža mi i hrvatska likovna scena, koju smatram vrlo potentnom.

Mihael Bađun na ALU u Zagrebu diplomirao je 2021. i to vrijeme pamtit će kao najljepše iako nije sve bilo ružičasto, ali da se može vratiti u prošlost, kaže, veći naglasak stavio bi na praktičan rad i prijavljivanje na natječaje, a manji na teorijske predmete
Foto: Emica Elveđi/Pixsell

Inspiraciju, kaže, pronalazi intrinzično, nastojeći prikazivati motive koji za njega imaju osobnu važnost. To su uglavnom njegova okolina te ljudi i priče koji je ispunjavaju i nepresušan su izvor nadahnuća.

– Inspiracije mi stvarno nikada ne manjka. Ono što nedostaje je vrijeme da se sve ideje realiziraju – smije se pa na ono redovito, pomalo dosadno ali važno pitanje "očekujete li da ćete u Hrvatskoj moći živjeti od umjetnosti", odgovara:

– Idealno bi mi bilo živjeti i slikati u Hrvatskoj, a izlagati po svijetu. Jedno od likovnih područja kojim se bavim je, kao što smo već rekli, strip, a s njim bih se volio probiti na francusko tržište. koje je vodeće na području europskog autorskog stripa, čije konceptualne i estetske izričaje posjeduje i moje strip stvaralaštvo.

Na ALU u Zagrebu diplomirao je relativno nedavno, 2021. godine, pa nas zanima njegov stav o obrazovanju koje Akademija nudi i koliko je utjecala na način njegova razmišljanja i kreativnog izražavanja?

– Čini mi se kao da je bilo još jučer kada sam svaki dan dolazio u "svoj" radni prostor na Jabukovcu. Vrijeme studiranja zauvijek ću pamtiti kao jedno od najljepših razdoblja u životu. Nije sve uvijek bilo ružičasto jer ALU ima i svojih manjkavosti. Smatram da studij na Akademiji pruža mogućnost upoznavanja likovnih tehnika, mentorsko vođenje, razvitak kreativnosti i vlastitog stila. Uvjet je da student sam objeručke prihvati dane mogućnosti i uloži konkretno vrijeme u rad. Da se mogu vratiti u prošlost te ispočetka studirati, veći naglasak stavio bih na praktičan rad i prijavljivanje na natječaje, a manji na teorijske predmete. Pritom ne želim umanjiti važnost teorije, već izražavam želju za bavljenjem onim što mi je bliže srcu, a to je likovni rad.

Jedan od razloga zašto je izabrao umjetnost za poziv jest taj što vjeruje da su umjetnici prilično slobodni. Kada je prvi put slušao pjesmu "Giorgio by Moroder" Daft Punka urezala mu se, kaže, rečenica iz monologa Giovannija Giorgia Morodera u kojoj kaže: "Once you free your mind about the concept of harmony and of music being correct, you can do whatever you want."

– Sličan koncept nastojim ukomponirati u vlastiti likovni rad jer smatram da umjetnost treba probijati granice i zalaziti u nepoznat teritorij. Za mene je umjetničko stvaranje izraz potpune slobode – veli i tvrdi da AI iako značajno utječe na sva područja djelovanja, pa tako i na umjetnost, ipak ne može bitno promijeniti ili ugroziti tradicionalan medij poput slikarstva.

– Sjećam se kada su Midjourney i DALL-E "eksplodirali" na Internetu. Bilo mi je nekako krivo da je kreativna industrija zahvaćena djelovanjem umjetne inteligencije na taj način. Gotovo da me bilo strah. Kako je vrijeme odmicalo, postajao sam sve ravnodušniji prema toj tehnologiji. AI u umjetnosti predstavlja svojevrsnu sivu zonu jer je upitna legalnost i moralnost korištenja milijuna vizualnih podataka koje su kreirali umjetnici, a koje AI generatori koriste za sklapanje svojih "originala". Ipak, umjetna inteligencija je realnost suvremenog doba i neizbježan korak u razvoju društva pa tako i AI umjetnost ima određen legitimitet. Smatram da ljudska kreativnost i tradicionalno slikarstvo nisu ugroženi umjetnom inteligencijom. Svidjelo mi se kada je Nick Cave nazvao AI-jev kreativan proces "grotesknim ismijavanjem onoga što znači biti čovjek", komentirajući pokušaj ChatGPT-a da napiše tekst pjesme po uzoru na njegovu liriku – kaže Bađun.

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije