Prije više od pola tisućljeća Michelangelo je stvorio tri najveće ikone umjetnosti: kip Davida, kojem se klanjamo u Firenci, oslikani strop Sikstinske kapele u Vatikanu i kupolu svetog Petra u Rimu. Stručnjaci neprekidno proučavaju elemente njegova rada kako bi otkrili opseg te genijalnosti, a istovremeno se ispituje i njegov osobni život pa im se koplja lome između pitanja je li prva umjetnička superzvijezda bila siromašni i usamljeni autsajder ili lukavi spin doktor koji je vješto oblikovao vlastiti imidž. Jedno je sigurno, preminuo je na današnji dan davne 1564., što je razlog zašto današnju povijesnu priču posvećujemo Michelangelu Buonarrotiju. Taj firentinski slikar, kipar, arhitekt i pjesnik rođen 1475. bez sumnje jedna je od najjačih figura zapadne civilizacije, netko za koga se s punim pravom može primijeniti termin renesansni čovjek.
povijesna priča
Michelangelo je mrzio Da Vincija i kupanje, bio je biseksualac i glumio siromaštvo
Michelangelo Buonarroti umro je na današnji dan 1564., a popularna priča glasi kako su, nakon što su ga pronašli na postelji, s njegova tijela morali strugati komade odjeće s obzirom na to koliko ju je dugo nosio. Ipak, na računu je tada imao bogatstvo u vrijednosti od 35 milijuna dolara
Još nema komentara
Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.
Otvori KEKS Pay
