Kada pomislimo na umjetnost, prve asocijacije vjerojatno će nam svima biti ples, glazba, slikarstvo ili kiparstvo, no u tom šarolikom svijetu, koji obiluje nezamislivim brojem kreativaca, nikako ne smijemo zaboraviti i one koji ističu surovost i sve manju empatiju društva. Oni su, naravno, karikaturisti, promatrači, a potom i kritičari, koji svoje stavove izražavaju jednim od najjačih sredstava komunikacije, a upravo smo zato posjetili tridesetu po redu Međunarodnu izložbu karikaturista s temom "Mediji", koja je prošloga tjedna otvorena u Kući karikature Oto Reisinger.
Kao organizator ovog velikog umjetničkog događanja, Hrvatsko društvo karikaturista svake se godine trudi predstaviti nam najbolja svjetska izobličavanja stvarnosti, a kako govorimo o izložbi natjecateljskog karaktera, valja napomenuti da se HDK, u obljetničkoj četrdesetoj godini djelovanja, može pohvaliti i rekordnim brojem prijavljenih radova za Međunarodnu izložbu karikatura. Da budemo točni, na njihovu mail adresu pristiglo je čak 1449 radova od 580 autora iz 71 države, kaže nam Nikola Plečko, poznatiji kao Nik Titanik i predsjednik HDK, no pobjedu je naposljetku odnio ukrajinski karikaturist Oleksij Kustovski, čije djelo prikazuje papirnatog anđela i vraga sa škarama umjesto ruku. Drugo je mjesto pripalo Michelu Moru Gómezu s Kube, brončanu medalju zaradio je Saeed Sadeghi iz Irana, a Nik Titanik otkrio je nešto više o temi i žiriju ove svakako zanimljive, zabavne, ali i kritičke izložbe.
Sama tema određuje se početkom godine, a ovoga je puta izvršni odbor HDK kao glavnu ideju izložbe odabrao medije.
– Okrenuli smo se, dakle, televiziji, radiju, novinama, portalima i slično, a sukladno tome birali smo i žiri jer uvijek težimo tome da su članovi žirija vezani za temu, kao i tome da se u žiriju nalazi netko od karikaturista – kaže Nik Titanik, pa su se tako pred teškim zadatkom našli profesor Franjo Dulibić, inače profesor na Filozofskom fakultetu i stalni član žirija HDK, francuski karikaturist Philippe Moine te voditelji emisije "Dobro jutro, Hrvatska" Davor Meštrović, Ognjen Golubić i Maja Ciglenečki, koja nam je ispričala nešto više o svom iskustvu članice žirija.
– Izbor velikog broja radova za početak smo suzili uz pomoć legendarnog Nika Titanika, nakon čega smo detaljno proučili dvjestotinjak karikatura. Ono što me iznenadilo jest univerzalnost pristiglih radova. Bez obzira na to u kojoj su zemlji nastale, većina karikatura isticala na iste probleme u medijima, što dokazuje da karikatura uistinu nadilazi kulturološke i jezične barijere, i to me uvijek iznova oduševljava – ističe Maja Ciglenečki.
Te su barijere vrlo uspješno, čini se, uspjeli prijeći i Thiago Lucas iz Brazila, Esmaeil Babaei iz Irana, Guy Badeaux iz Kanade te naš Josip Kovačević Enco, koji su dobili posebna priznanja za sudjelovanje na izložbi, a koju u Kući karikature možete pogledati do 13. svibnja. No, kako govorimo o godini u kojoj HDK slavi čak dvije jubilarne obljetnice, 40. rođendan Društva te 30. Međunarodnu izložbu karikature, u pripremi je i poseban dar za građane glavnoga grada koji će mnogi zasigurno obožavati.
– Kulminacija rođendanskih događanja dogodit će se u subotu, 24. svibnja, na Cvjetnom trgu. Ondje će, naime, nekoliko članova Društva crtati brzopotezne portrete karikatura za sve zainteresirane građane koji se za vrijeme zagrebačke špice, točnije od 10 do 14 sati, nađu u centru grada. Također, važno je napomenuti da će ove karikature biti besplatne. U jednu ruku, to je glavni dio proslave HDK, dok je s druge strane to i svojevrstan poklon Zagrepčanima – otkrio nam je Nik Titanik.
Predsjednik HDK također je naglasio koliko je karikatura kao takva bitna za društvo i njegovo zdravlje jer kao najjače sredstvo javne kritike, a posebice politike, upućuje na postupke političara koji, u krajnjoj liniji, određuju naše živote. Maja Ciglenečki komentirala je pak situaciju iz drugog kuta te istaknula probleme koji su tijekom posljednjih nekoliko godina nastali u medijima, a koji bi, po svrsi, trebali biti informativni, zabavni i edukativni.
– Živimo u vremenu u kojem je velik broj ljudi izgubio povjerenje u medije zbog njihove sklonosti senzacionalizmu, lovu na klikove i širenju neprovjerenih informacija, za koje često nitko ne preuzima odgovornost. Objektivnog je izvještavanja sve manje te umjesto da se čitatelju, gledatelju ili slušatelju prenese relevantna i objektivna informacija na temelju koje on sam može formirati mišljenje i stav, takoreći mu se servira zaključak koji je često nesuvisao te ne ostavlja prostora za kritičko promišljanje. Smatram da je utemeljena kritika ne samo dobrodošla nego i nužna za razvoj bilo koje sredine ili područja, uključujući i medije. Velik je broj karikatura isticao upravo to, što nas upozorava na činjenicu da se, ako želimo vratiti izgubljeno povjerenje, prema onima koji konzumiraju medijski sadržaj moramo odnositi s poštovanjem i bez podcjenjivanja, bez obzira na to radi li se o televiziji, radiju, tiskanim medijima ili internetskim portalima – zaključuje Maja Ciglenečki.
