Naslovnica Kultura Kazalište

Kad bi na svijetu bilo deset posto umjetnika, bio bi spašen

Šesta panel-diskusija na temu "Umjetnost" održala se u dvorani Stevea Jobsa u Algebra Labu
06. prosinca 2018. u 20:51 558 prikaza
Projekt 2068: Pogled u budućnost - Budućnost umjetnosti
Foto: Dalibor Urukalovic/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/12

Kako će izgledati umjetnost 2068. godine, bila je tema završnog panela futurističkog, multimedijskog projekta Večernjeg lista nazvanog “2068. Pogled u budućnost”. Neposredni povod za razgovor koji je moderirala urednica u Večernjem listu Bojana Radović bio je optimistički esej Ivane Popović Nikolić iz Hrvatskog klastera konkurentnosti kreativnih i kulturnih industrija i dekana Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu Aleksandra Battiste Ilića koji su ustvrdili da je samo umjetnost kadra očuvati ljudskost u nama. Uz njih su u plodnoj diskusiji sudjelovali i ravnatelj Baleta zagrebačkog HNK-a Leonard Jakovina i voditelj diplomskog studija kreativnog upravljanja dizajnom i tržišnim komunikacijama na Algebri Siniša Bogdanović. Panel je održan u dvorani Stevea Jobsa, poduzetnika okrenutog budućnosti čije su riječi “Sve što danas tražim od vas je da date svoj maksimum” ispisane na zidu Algebrine suvremene učionice.

Ovo je umjetnica, a od nje se očekuje da svim svojim tijelom stvara umjetnost POGLED U BUDUĆNOST Jesmo li već genetski modificirani?

Kako je sve otišlo kvragu

- Projekt o budućnosti koji Večernji list provodi u posljednje vrijeme ima dva cilja. Prvi je promocija znanosti, pa smo tako objavili niz eseja naših poznatih znanstvenika koji su vrlo hrabro sagledali 2068. godinu. Drugi cilj bio je promocija umjetnosti. Zahvaljujući suradnji s Akademijom likovnih umjetnosti iz Zagreba dobili smo predivne ilustracije studenata koje ćemo izložiti na izložbi koju pripremamo za proljeće 2019. godine, a Robert Bubalo režirat će i dokumentarni film s naših deset esejista na temu budućnosti. Uz to Večernji list će krajem prosinca objaviti i specijalno izdanje o projektu “Pogled u budućnost”. U planu je i objava knjige, ali i videoigre i to u suradnji s Algebrom, rekao je u uvodu panela glavni urednik Večernjeg lista Dražen Klarić.

– Danas se postavljaju pitanja o tome hoće li umjetna inteligencija parirati čovjeku te što će se dogoditi ako umjetna inteligencija zavlada našom civilizacijom ili dobije pravo izbora 2068. godine – rekao je Klarić.

Aleksandar Battista Ilić rekao je da će se umjetnost boriti za čovjeka u srazu s umjetnom inteligencijom, te da je važno da se čovjek izbori za pravo na grešku, jer u tome leži ljudska bit.

– Već kada je čovjek počeo crtati u pećini, zakoračio je u novu stvarnost. I ubuduće će sve moguće tehnologije brisati granice stvarnosti. Umjetnost već radi na novim tehnologijama. Ali umjetnost nas uči i kako se čovjek može nositi sa strahovima – rekao je Battista Ilić.

Održan 5. panel Večernjakovog projekta Pogled u budućnost - 2068. POGLED U BUDUĆNOST Novinari će nam uvijek trebati i nikada ih neće moći zamijeniti roboti

A kakvu će sudbinu u budućnosti imati balet, upitala je Bojana Radović Jakovinu podsjetivši ga na moderniziranu verziju “Giselle” Akrama Khana koji ju je smjestio u izbjeglički logor.

Projekt 2068: Pogled u budućnost - Budućnost umjetnosti
1 / 20
Projekt 2068: Pogled u budućnost - Budućnost umjetnosti

– Akram Khan nije dopustio pad u šablonu. Svojom “Giselle” propitao je i sadašnjost i budućnost. Kada sam plesao u Berlinu, u kazalištu su uklonili ručne “cugove” i uveli elektroniku. Prvih par predstava sve je bilo u redu, a na četvrtoj sve je otišlo kvragu. Morali smo zaustaviti predstavu i sve resetirati. Slažem se da je potrebna obnova HNK u Zagrebu. Ali sugeriram lagani oprez da nam se ne dogodi situacija na koju ne možemo utjecati. Kada je nedavno Roberto Bolle imao nastup u HNK, jednu je točku otplesao praćen hologramom. Hologram koji je pratio njegove pokrete bio mi je apsolutno nepotreban. Njime se izgubila suština emocije. Zato mislim da će balet i dalje ostati balet jer je neverbalan. Ples se nikada neće mijenjati. Roboti nikada neće moći plesati poput nas – rekao je Jakovina.

– Među osnovnim čovjekovim potrebama, uz hranu i piće, je i potreba za komunikacijom. Često zaboravljamo da su nekada i kamen i crtež i vatra bile nove tehnologije. Što se obrazovanja tiče, mislim da smo mi u Hrvatskoj za zadnjem mjestu u Europi u vezi kreativnog obrazovanja. A najnaprednije zemlje poput Finske inzistiraju baš na tome. Njihova djeca uče iz simboličkih znakova. Treba znati i da je tehnologija samo medij – rekao je Battista Ilić napomenuvši da se i genij Tesla najviše družio s umjetnicima. Podsjetio je i na Stevea Jobsa i njegove proizvode, među kojima je i iPhone za koji je rekao da je postao važan u onom trenutku kada je Jobs u njegove komunikacijske mogućnosti uveo estetiku.

Održan 5. panel Večernjakovog projekta Pogled u budućnost - 2068. Pogled u budućnost Kako će mediji izgledati za 50 godina?

Potiču nas da trošimo novac

Ivana Popović Nikolić govorila je i o izglednom scenariju po kojem će neka zanimanja preuzimati roboti.

– U opasnosti su pravnici, liječnici, prevoditelji... Zanimanja u kojima je potrebno obraditi puno podataka. Strojevi već rade neke operacije, jer su precizniji od čovjeka. Crna strana tog procesa je situacija u kojoj čovjek dobiva puno slobodnog vremena. U Europi već postoje noćni gradonačelnici koji osmišljavaju što će ljudi raditi po noći, kakvu će glazbu slušati, kamo će ići. Nešto slično se događa i s našim adventom. Ukratko, sve se svodi na to kako čovjeka potaknuti da potroši što više novca. No ti noćni gradonačelnici bave se i mračnijim pitanjima poput droge, prostitucije, policijskih intervencija... Uskoro ćemo u Zagreb dovesti noćnog gradonačelnika Amsterdama – najavila je Ivana Popović Nikolić, rekavši da se protivi definiciji umjetnosti po kojoj je to industrija zabave.

– Time se umjetnost svodi na financijsku funkciju i kapital. A treba cijeniti umjetnost koja pomiče granice. Umjetnost na čije će priredbe doći samo dvadesetak ljudi. Umjetnost koja mijenja percepciju čovjeka moramo podržavati – istaknula je zalažući se i za otvorenije i umjetničko školstvo koje bi trebalo oslobađati ljude, a ne pretvarati ih u robote.

2068. 2068. - pogled u budućnost Hoće li digitalna ovisnost prerasti u najpogubniju epidemiju 21. stoljeća?

Siniša Bogdanović misli da će uz pomoć umjetne inteligencije i čovjek postati inteligentniji, te da je pitanje tko će u budućnosti kontrolirati umjetnost i umjetnike, ali i robote koji sigurno dolaze.

– Umjetnost u budućnosti mora doći u prvi plan kako bi čovjek zadržao ljudskost – misli Bogdanović koji predviđa bum umjetnosti u Aziji jer su tamo shvatili da se u nju mora više ulagati.

Aleksandar Battista Ilić podsjetio je na primjer favela po najsiromašnijim gradovima Južne Amerike u koje njihovi stanovnici ne puštaju policajce, novinare ni političare ili socijalne radnike, ali puštaju umjetnike.

– Umjetnost nas uči empatiji – veli Battista Ilić koji misli da količina novca i nije najbitnija za umjetnike, ali da je za budućnost iznimno važno kvalitetno i kreativno obrazovanje.

Četvrta panel diskusija projekta 2068 :'Tehnologija i umjetna inteligencija' POGLED U BUDUĆNOST Zaboravite šah i go, računalo danas pobjeđuje čovjeka i u pokeru

– Kad bi na svijetu bilo deset ili petnaest posto umjetnika, svijet bi bio spašen – misli Ivana Nikolić Popović. Battista Ilić misli da nam je školstvo na dnu, pa je citirao riječi norveške ministrice obrane da je kultura jedina koju vrijedi braniti.

Leonard Jakovina hrvatsku šansu vidi u boljem obrazovanju te se nada da će Hrvatska slijediti praksu Njemačke koja ne zatvara kazališta, a ne Italije koja ih zatvara. I Siniša Bogdanović je optimist koji iz iskustva sa studentima misli da se ljudi vraćaju pravim vrijednostima i to obrazovanju i umjetnosti.

Pogled u budućnost | Autor :

Iskusi adventsku Hrvatsku
DOŽIVLJAJ NA DAR
Iskusi adventsku Hrvatsku: Donosimo kompletan vodič kroz dobru zabavu

A1 izdvaja za Vas