Iznimno dobro prodaje se Večernjakova “Hrvatska povijest u stripu”, kolekcija knjižica legendarnog autora Ivice Bednjanca koje po samo osam kuna možete pronaći na svim kioscima.
Golem interes za te stripove svjedoči o tome da, osim za luksuzne, tvrdoukoričene knjige, u Hrvatskoj i dalje ima interesa za pristupačna džepna izdanja kojih je na kioscima sve manje.
Nakon “Bitke kod Sigeta” i “Bitke u Paškoj uvali”, koja je još uvijek u prodaji, na kioske ovih dana dolaze i “Heroji s Gvozdanskog”, strip u kojem Bednjanec obrađuje obranu utvrde Gvozdansko, koju kolega Zvonimir Despot u uvodniku stripa naziva “hrvatskim Alamom”.
Jeli su i vlastite pse
Gvozdansko je, podsjetimo, od napada Osmanlija branilo tristotinjak ljudi, među kojima je bilo samo pedesetak pripadnika vojske Zrinskih, a ostalo su bili seljaci, rudari i žene s djecom.
Oko njihove utvrde utaborila se pak vojska od 10.000 Osmanlija. Gvozdansko su branili od 3. listopada do Božića 1577. godine, kad im je Ferhad-paša ponudio da se predaju. Oni su to odbili, braneći tvrdoglavo do smrti svoju utvrdu, a pred kraj su bili toliko gladni i promrzli da su jeli i vlastite pse.
Ivica Bednjanec njihovu je dramu vjerno prenio u napet strip prepun povijesnih detalja, koji će čitateljima na pitak i zanimljiv način približiti ovu rijetko spominjanu epizodu iz hrvatske nacionalne povijesti.
Edicija “Nikad robom”
Podsjetimo, Bednjančevi povijesni stripovi objavljivani su 1960-ih u ediciji “Nikad robom”, nakon čega ih na našim prostorima nije bilo, pa je biblioteka “Hrvatska povijest u stripu”, koju je Večernji pokrenuo u suradnji sa striparnicom Lastan, prva prilika da te stripove iznova pročitate, ali i prvi put predstavite najmlađim članovima obitelji.
Sam Bednjanec, nažalost, nije doživio reizdanja svojih ranih djela, no sigurno bi mu bilo drago vidjeti ih na kioscima, jer dobro je poznato koliko se, čak i u dubokoj starosti, angažirao oko svojih fanova, jedva hodajući obilazio otvorenja izložbi svojih radova, pa i držao predavanje na festivalu Crtani romani šou, gdje je bio počasni gost 2008. godine, izrazivši nadu upravo u približavanje tih starijih stripova današnjoj publici.
