Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Kultura Film

Gledajte sve od Profesora Baltazara do Valtera - stigao je hrvatski Netflix za regionalni film

U svibnju ove godine pokrenut je Svevid, prvi streaming servis posvećen kinematografiji bivše Jugoslavije.
22. rujna 2020. u 11:07 0 komentara 1305 prikaza

Hrvatske i regionalne filmove već godinama prati često spominjano prokletstvo – nakon što odu iz kina, više ih se nigdje ne može pronaći. U doba prije interneta, do naših se filmova moglo doći uglavnom “uz cestu” ili u nekim sivim zonama gdje su se prodavali loše sprženi DVD-ovi s izblijedjelim isprintanim naslovnicama. Sada postoje, naravno, piratske kopije na raznoraznim internetskim platformama, pa i na YouTubeu, ali uglavnom su loše do grozne kvalitete. Možete biti sretni i ako u gluho doba noći, prebacujući televizijske kanale, naletite na zadnjih pola sata nekog dragog vam klasika, ali nemate pojma kad ćete ga opet imati priliku vidjeti.

Branka Kamenski Da je Veselko Tenžera živ, bio bi na minimalcu. Dali smo mu ulicu, ali time mu nismo učinili čast

No, više nema očajavanja – pojavio se prvi streaming servis koji vam na zahtjev donosi najbolje od domaćeg filma. Riječ je o platformi znakovita naziva Svevid, svojevrsnom hrvatskom Netflixu i pravoj maloj riznici fantastičnih naslova iz Hrvatske i zemalja bivše Jugoslavije.

– Na ideju o streaming servisu došli smo iz jednostavnog razloga. Sve je jača tendencija da se audiovizualna građa seli na internet i na platforme koje emitiraju “video na zahtjev”. Kod nas je opće poznato da se jako teško dolazi do nekih naslova iz susjedstva i odlučili smo napraviti jedinstveno mjesto na kojem će se nalaziti svi ti filmovi kako bi bili dostupni što većem broju ljudi. Onima koji su na njima odrasli, ali i onima koji za neke filmove iz naše kinematografije nisu ni znali jer ih nisu imali priliku gledati – kazao je Filip Lozić, osnivača Svevida. 

Svevid, koji je počeo raditi u svibnju, na jednome mjestu okupio je više od 200 naslova, a u planu im je iduće godine udvostručiti tu brojku. Tamo možete naći zaista sve – od onih najstarijih partizanskih filmova preko svih epizoda Letećih medvjedića i Profesora Baltazara do najnovijih filmskih ostvarenja koja su upravo sišla s platna. Najstariji film koji trenutačno možete gledati ujedno je i prvi slovenski zvučni film “Na svojoj zemlji” iz 1948., ali ekipa iz Svevida u procesu je dogovora da dostupan napokon bude i film “Lisinski” Oktavijana Miletića iz 1944. godine – prvi dugometražni film snimljen u Hrvatskoj. A zanimalo nas je i kako do svih tih filmova dolaze.

U petak 18. rujna na dvije lokacije u Zagrebu, Ilica 85 i Jabukovac 10, otvorena je izložba završnih radova studenata Akademije likovnih umjetnosti. završna izložba ALU Korona i potres kao inspiracija: kako su studenti Akademije preživjeli najizazovniju godinu dosad

– Prije nego što smo uopće krenuli u realizaciju projekta, počeli smo s obilaženjem, doslovno od vrata do vrata, svih producenata i distributera, ali i arhiva iz svih tih zemalja koji su vlasnici prava određenih filmova. To je proces koji još traje – objašnjava Lozić.

– Najčešće uspijemo doći do izvora nekog filma, ali ponekad se dogodi da je katastrofalne kvalitete ili tek čeka restauraciju ili je pak izgubljen. U konačnici, htjeli smo napraviti ovu stranicu koja bi objedinila sve te filmove, ali u najboljoj mogućoj kvaliteti – nadovezuje se Community manager Svevida David Šlaj te napominje da za svaki pojedini film na platformi tekstove piše kritičar Nenad Polimac. Angažirali su ga, kažu, jer je stručnjak, ali i jer su željeli gledateljima omogućiti da pročitaju kvalitetnu recenziju filma, ne samo opis u kratkim crtama, kao i da razumiju kontekst u kojem je nastao.

Treba spomenuti da za sve filmove na Svevidu rade i titlove. No, neobično je važno da će sada neki filmovi napokon biti dostupni i gluhima te osobama slabijeg sluha. Jer titlovi na izvornom jeziku se na filmove u pravilu ne stavljaju, o čemu obično nitko pomnije ne razmišlja.

Zagrebdox festival dokumentarnog filma Filmske priče koje su trebale biti ispričane - objavljen program ZagrebDoxa

– Za dobar dio naslova smo do sada izradili barem titlove na originalnom jeziku, ali ideja je da platforma bude višejezična, da bude zastupljen hrvatski jezik i svi jezici iz regije, zatim i engleski kao neki univerzalni jezik sporazumijevanja. Dugoročno gledajući, uvodit ćemo i ostale europske jezike – kaže nam Danijel Popović, voditelj projekta. 

Ne brinu se da neće biti primijećeni u moru streaming servisa. Kažu da oni ipak imaju svoju, specifičnu ciljanu publiku. A kao što smo mogli i primijetiti, posljednjih godina promijenile su se i naše gledalačke navike. Sve je češća praksa tzv. stacking odnosno pretplaćivanje na više streaming servisa odjednom. Osim toga, pretplata na Svevidu neće vas previše udariti po džepu. Zasad su tri modela, mjesečni, polugodišnji i godišnji, zgodno nazvani Veles, Perun i Svevid. Ako uzmete godišnji, kada se sve podijeli, mjesečno će vas koštati nešto manje od četiri eura. A poveznica sa slavenskom mitologijom nije tu samo iz fore, objašnjavaju nam.

"Pizzeria Europa" Rijetko duhovit roman koji navješta neko novo vrijeme u Europi umornoj od vlastite povijesti

– Mi gledamo na kinematografiju kao na neki prirodni nastavak slavenske mitologije, ako možemo to tako reći. Jer ta je mitologija specifična po tome što nije zapisana, već je ostala više manje usmena, tako se nasljeđivala i širila dalje generacijama, a svaka generacija dodala bi nešto svoje. Naša kinematografija je na neki način također takva. Teško je dostupna, nije okupljena na jednome mjestu, ali svatko zna neku scenu, neku priču, citat koji su ostali zapisani negdje u kolektivnom pamćenju. A iz simboličkih razloga odlučili smo se za Svevida ili Svantevida, jednog od najstarijih zabilježenih slavenskih božanstava, višestranog boga koji gleda na sve strane svijeta odjednom – zaključuje Lozić. 

Neugodna situacija
Ono što je mladoženja napravio mladoj izazvalo zgražanje: 'Traži papire za razvod!'
a
Jadranom bez daha
Argonauti u sedam dana preveslali 650 kilometara hrvatske obale
Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.