Kućanstva koja se griju na loživo ulje i tijekom sezone potroše oko tri
tisuće litara toga ulja ove će sezone za grijanje potrošiti oko dvije
tisuće kuna više nego prošle, a kad se usporedba protegne na dvije
prijašnje sezone, razlika je još veća topla kuća ove zime neće
stajati 8000 kuna kao 2003. godine, već 14 tisuća kuna, i to prema
cijenama koje vrijede još idući tjedan. Više nitko i ne sumnja da će
kasnije cijene benzina i naftnih derivata biti još i veće jer sad i
najveći skeptici vjeruju da će svjetsko tržište brzo dogurati do
stotinu dolara za barel.
Bivši ministar gospodarstva Ljubo Jurčić vjeruje da će stotica biti
dostignuta već na proljeće, zbog čega će nafta dugo, dugo ostati u
središtu domaćih i svjetskih zbivanja. Hrvatska naoko relativno
bezbolno proživljava i doživljava probijanje važne psihološke barijere
i penjanje cijene benzina na 8 kuna, a u stručnim se krugovima nova
psihološka granica već podiže na 10 kuna po litri benzina, koje bi se,
uvjeren je Jurčić, mogle naći na Ininih benzinskih stanica već oko Nove
godine.
Kad dolazi do poskupljenja ovog tipa, posljedice se ne osjećaju
odmah, već s odgodom od dva-tri mjeseca. Dosadašnja su poskupljenja
donijela za jedan postotni poen veću inflaciju od prošlogodišnje, a uz
očekivati trend, inflacija će do kraja godine sigurno dogurati do 4 ili
4,5 posto prognozira dr. Ljubo Jurčić. Predviđa da će zbog
skuplje nafte građanstvo imati puno veće izdatke na troškovima
prijevoza i stanovanja, koje će i sindikati i umirovljenici nastojati
kompenzirati pritiskom da se povise plaće i mirovine.
Inflacijska spirala
Dr. Željko Lovrinčević smatra da tek treba vidjeti kakve će biti
posljedice tolike inflacije na stanovništvo i ekonomiju jer se više od
jednog desetljeća inflacija u Hrvatskoj kretala oko 2 posto. Vlade
mnogih zemalja nastoje izbjeći vezivanje plaća i socijalnih davanja uz
indeks cijena kako bi se izbjegla inflacijska spirala. Ne bude li tečaj
kune pratio povećanu inflaciju, izvoznici će biti u novim problemima;
bude li, prezaduženi će građani otplaćivati veće rate kredita.
Premda je nafta znatno poskupjela, Jurčić objašnjava da je njezin
utjecaj na povišenje cijena u nas još uvijek mali zbog toga jer je udio
nafte u hrvatskoj proizvodnji ispod pet posto.
Naše je gospodarstvo deindustrijalizirano pa mu cijena nafte još uvijek
ne stvara teškoće tvrdi Lovrinčević. Iznimka su, dakako,
prijevoznici i energetski intenzivne industrije. Najveći su gubitnici
svjetske naftne krize (za koju dr. Jurčić tvrdi da je obračun SAD-a s
Europom jer nafta tri puta jače utječe na europsku od američke
industrije) populacija koja se grije na loživo ulje, vozi se osobnim
automobilima ili koristi benzin za neke druge svrhe. Goran Bakula,
gospodarski savjetnik Nezavisnih hrvatskih sindikata, izračunao je da
će, bude li benzin 10 kuna, mjesečni troškovi prijevoza četveročlane
obitelji, u kojoj je jedan automobil te se kupuje jedan radnički i dva
đačka pokaza, biti veći 1130 kuna. Na početku godine bili su 867 kuna.
Lošije prolaze vlasnici dizelskih nego benzinskih automobila jer
dizel poskupljuje brže od benzina tvrdi Jurčić. Analitičar
Ekonomskog instituta Željko Lovrinčević dodaje kako i ne postoji
racionalan razlog zbog kojega treba štititi korisnike dizelskih goriva,
koji su zbog jakog njemačkog utjecaja na naše tržište dosad bili
povlašteni nižom cijenom dizela. Mi nemamo domaću automobilsku
industriju, pa ni razloga da favoriziramo jedan ili drugi tip
goriva dodaje Lovrinčević koji, kao i niz drugih sugovornika,
predlaže Vladi da stimulacije okrene prema energentu čije cijene ne
divljaju plinu, koji bi što je moguće više morao nadomještati
naftu.
Vlasnici plinskih automobila morali bi plaćati manje poreze i
imati veće olakšice za registraciju automobila jer su takvi automobili
manji onečišćivači, a plin je jeftiniji dodaje Lovrinčević.
Građanima savjetuje da se, slično kao i industrija, okrene drugim,
jeftinijim energentima. Nije dovoljno uprijeti pogled u Vladu i
čekati da ona nešto riješi, nego treba promijeniti potrošačke
navike kaže Lovrinčević.
Skupa ugradnja plinskih boca
No, čak i kad bi to učinili, bio bi to, u početku, krupan financijski
zalogaj. Ugradnja plinskih boca u automobile u prosjeku stoji oko 10
tisuća kuna, koliko oni koji se manje koriste automobilom na benzin ne
potroše za dvije godine. Još je skuplje uvođenje plina u kuću i
prelazak s loživa ulja na plin.
Za državu bi bilo pametnije da je investirala u proširenje
opskrbe plinom i pojačanu sigurnost plinskih instalacija nego da radi
nove kilometre autocesta uvjeren je Željko Lovrinčević.
Cijeli svijet radi novu energetsku strategiju, samo se u
Hrvatskoj ništa ne događa. Države EU odredile su da će se do 2010.
godine udio drugih izvora energije povećati na 20 posto. Transport
ljudi i tereta prebacuje se na željeznicu, koriste se vjetar, sunce i
biomasa, ali kod nas vlast tako ne razmišlja ističe Jurčić.
Prof. dr. Miljenko Šunić, veliki zagovornik plina, kaže da građani
griješe kad misle da im se prelazak na plin ne bi isplatio.
Osoba koja se 15 godina vozi na plin, za to vrijeme može
uštedjeti za novi auto u razlici cijene između benzina i plina
tvrdi Šunić. Vožnja plinom je, kaže, 60 posto jeftinija, ali bez obzira
na to, na hrvatskim je cestama samo 25 tisuća automobila na plinski
pogon jer nema prateće infrastrukture. Benzinske su crpke na
svakom koraku, a imamo samo 80 punionica plina kaže Šunić. No
dodaje da će u daljnjoj budućnosti sav automobilski promet biti na
vodik, koji će se koristiti s pomoću gorivih ćelija.
Sve automobilske tvrtke imaju rješenja za prelazak na gorive
ćelije, ali žele maksimalno iskoristiti motore s unutarnjim izgaranjem
jer su jeftiniji. Sad je goriva ćelija skupa jer nije ušla u masovnu
proizvodnju objašnjava dr. Šunić.
Prednosti i mane
Prednosti plina
1. Razlika u cijeni je takva da se nakon 15 godina vožnje na plin
uštedi za novi automobil
2. Vožnja na plin trenutno je 60 posto jeftinija od vožnje na benzin, a
taj je energent zdraviji za okoliš jer manje zagađuje
3. Grijanje na plin dvostruko je jeftinije od grijanja na rašireno lož
ulje kojemu se u posjednje dvije godine cijena udvostručila
Nedostaci plina
1. Insfrastruktura nije prilagođena pokretanju vozila na plin. U
Hrvatskoj je samo 80 punionica za propan-butan
2. Ugradnja plinskih boca u automobile u prosjeku stoji 10-tak tisuća
kuna, a kod nas se na ugradnju plinske boce odlučuje oko 1500 vozača
godišnje
3. Najnovije gorivne ćelije, korištenje električne energije iz vodika,
osiguravaju samo 250 km vožnje bez novog punjenja
