Netko je rekao, a opravdano se sumnja na Nikolu Teslu, da je 29 dana u mjesecu najteže. A mnogi koji su si umislili da su pametniji od Tesle čudom se čude nad činjenicom da samo četiri mjeseca u godini zapravo imaju 30 dana, a to su travanj, lipanj, rujan i studeni, dok čak sedam mjeseci ima po 31 dan, a veljača 28 ili 29 dana. Za sve su krivi rimski imperatori Julije (Cezar) i August koji su htjeli da i njihovi mjeseci imaju po 31 dan pa je stradala veljača. U najvećem dijelu BiH 1. svibnja trajat će dva dana, a za neke i pet, i to za one koji će udarnički praznovati Praznik rada i u petak što se našao između 1. i 2. svibnja i neradne subote te nedjelje, a sve po poznatom načelu spajanja petka i produžavanja vikenda. Tako će brojnim slavljenicima u BiH u svibnju najtežih biti „samo“ 26 dana, od 6. svibnja do kraja mjeseca. Balkanska brda se tresla, a rodio se Tesla. Koji nije mogao ni slutiti da bi u svibnju u većini zemljama na brdovitom Balkanu moglo biti „samo“ 26 najtežih dana. Netko je malo glumio mudrog Teslu i smislio:
- Ponedjeljak predloži utorku da u srijedu odu do četvrtka pa da vide što petak radi subotom kod nedjelje!
Kad smo kod praznika, čuli smo jednu djevojku koja ima vrijednog momka:
-Moj je momak isto zastava, samo za praznike izlazi!
Za razliku od mnogih koji izlaze kad god sunce zalazi. I zalaze kojekuda. Vrijeme u BiH inače teče posebnom dinamikom, sve je nekako usporeno i usporedno. Hrvatsko pitanje traži pravičan odgovor, a on je automatski rješenje problema u BiH. Bez ravnopravnog trećeg u BiH nema sreće. Znali su to i na zasjedanjima AVNOJ-a i ZAVNOBiH-a. Čak je Centralni komitet kritizirao pokušaje majorizacije Hrvata u socijalističkoj BiH. Znatno je veći postotak katolika na području današnje BiH bio u vrijeme Osmanlijskog carstva nego danas, a prije dolaska Osmanlija na tom prostoru katolici su bili u golemoj većini. Sve te elemente valjalo bi uzeti u obzir, a ne bez ikakva obzira ignorirati učiteljicu života, a budućnost pretvarati u mučiteljicu suživota. O hrvatskom pitanju u BiH bilo je dosta riječi za okruglim stolom, što ga je organizirala Zaklada Konrad Adenauer u Mostaru. Sto puta kazano je da su bh. Hrvati vezivno tkivo BiH, a pokušava se potpuno bezvezno i bez ikakve veze sa stvarnošću bez vezivnog tkiva. A kad netko u BiH, podijeljenoj na dva dijela, spomene odcjepljenje, eto problema. A i vrapci u BiH znaju da su ravnopravni Hrvati cjepivo protiv odcjepljenja. Oni koji ne žele legitimne političke predstavnike bh. Hrvata za partnere, već neke nelegitimne političke partijanere, daytonski brak mogu svezati mačku o rep i od njega stvoriti postdaytonski mrak.
Neki koji su više nego odgovorni za političku zbilju u BiH ni slučajno neće priznati da su u bilo čemu pogriješili, a greške su više nego razvidne. Glume Chucka Norrisa koji je samo jednom pogriješio i to onda kad je mislio da je pogriješio.
BiH se prema majci Europi ponaša kao jedna nadobudna dama koja reče:
- Sad mi je žao što nisam slušala majku.
- A što ti je govorila? – upitaše je.
- Kažem vam da nisam slušala – objasni im.
BiH drugog puta osim europskog nema. Bila podijeljena na dva ili bila cijela iz tri dijela. A sadašnje opredjeljenje nekih bh. struktura podsjeća na jednu od priču mostarskih liska iz vremena kad su u gradski prijevoz u Mostaru bili uključeni autobusi na kat. Netko upita kuda ide jedan od autobusa.
- Na Bunu, pa piše vam na autobusu – rekoše me.
- Vidim, vidim, ali mene zanima gdje će ovaj gornji – priupita putnik.
BiH se bez vozne karte nastoji nekako prošvercati u Europu. No, strogi EU kontrolori sve nadgledaju, nitko se ne može provući. A puno u vezi s tim sliči nezgodnoj zgodi u sarajevskom tramvaju u koji uđoše neki s kapuljačama i pištoljima:
- Ovo je pljačka, da nitko nije mrdn’o – viknuše.
- Joj, što me prepada, ja mislila kontrola karata – javi se jedna putnica na dnu tramvajskih kola.
U najvećem dijelu BiH 1. svibnja trajat će dva dana, a za neke i pet
Još nema komentara
Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.
