I u Europskoj uniji spremaju se na ulice. Neće to biti uobičajena mirna šetnja pod transparentima Bruxellesom, od sjevernoga do južnoga kolodvora, niti “napad” kakav obično izvode poljoprivrednici na središnje europske ustanove, pri čemu bude petarda, polomljenih stakala, i suzavca. Ovaj se put kreće u blokadu svih pristupa glavnome gradu EU, kako šefovi država ili vlada EU 27 ne bi 24. ožujka mogli stići na redoviti proljetni sastanak Europskoga vijeća.
Europski kongres radničkih sindikata (ETUC) formalnu će odluku o blokadi donijeti na današnjem sastanku. Čak da se sindikati svih država članica ne slože – a čuje se da Nijemci imaju primjedbe – blokadu će provesti Opći savez belgijskih radnika. Belgijci će štrajkom prekinuti željeznički i zračni promet te zatvoriti zračne luke, dok bi radnici svojim tijelima zapriječili prometnice. Francuski sindikati već su najavili da će im se pridružiti.
– Da sa svih strana Europe u Bruxelles dovedemo i 100.000 radnika, ništa ne bismo promijenili. Jednostavno nas ne žele slušati. Zato ovaj put moramo učiniti nešto ozbiljno. Ako su zračne luke zatvorene, ako nema goriva za zrakoplove, ako kontrolori letenja ne rade, onda se neće moći sastati – objasnio je Nico Cue, glavni tajnik metalske sekcije belgijskogih sindikata.
Ovogodišnji proljetni summit EU na dnevnome bi redu, naime, trebao imati Pakt o konkurentnosti, koji su sastavili njemačka savezna kancelarka Angela Merkel i francuski predsjednik Nicolas Sarkozy. Među šest predloženih točaka nalaze se dvije koje su razgnjevile radnike: ukidanje automatskoga godišnjega usklađivanja plaća s indeksom inflacije te sveeuropsko povećanje dobi za odlazak u mirovinu na 67 godina. “Dorađena” inačica toga prijedloga navodno uključuje i decentralizaciju kolektivnoga pregovaranja – ne bi, dakle, više bilo kolektivnih ugovora na razinama višima od tvrtke – a ukinula bi se, gdje postoji, zabrana zapošljavanja radnika koji nisu zaštićeni članstvom u sindikatu.
Iako je Sarkozy u jeku krize obećavao da će se globalno preslagivanje iskoristiti za izgradnju “kapitalizma s ljudskim licem”, koji neće biti usmjeren samo na maksimiranje dobiti nego i društveno odgovoran – a i cilj je EU izgraditi “društveno-tržišno gospodarstvo” – francusko-njemački prijedlog temelji se na liberalnome načelu rezanja troškova kao panaceje. Takav su prijedlog protekloga vikenda na summitu u Helsinkiju podržali državnici iz osam zemalja članica u kojima je na vlasti Europska pučka stranka.
Socijalisti su na svojemu summitu u Ateni, međutim, upozorili da “konzervativci, tjerajući države i građane da se međusobno natječu, žrtvuju temeljno načelo EU: solidarnost i zajedničku sudbinu”.
– Taj bi ultraneoliberalni prijedlog pretvorio države članice u podružnice jednoga korporacijskoga tijela i dodatno bi oslabio one već slabe. Siromašna država odgovara samo bogatima – naglasio je čelnik europskih socijalista Poul Nyrup Rasmusen.
I europski povjerenik za zapošljavanje, društvena pitanja i uključivost Laszlo Andor upozorio je da bi puki fiskalni rezovi doveli do gospodarskoga rasta bez otvaranja novih radnih mjesta. Što je, na primjer, bilo i obilježje egipatskoga brzo rastućega gospodarstva, od kojega narod nije osjetio dobrobit, pa je ishodilo prevratom.
U Hrvatskoj, u međuvremenu, vođa prosvjednika Ivan Pernar odlazi u još veću krajnost, pa zagovara libertarijanizam – anarhiju u službi kapitala. Umjesto da na čelo prosvjeda stane politička snaga sa suvislim razvojnim društveno-gospodarskim programom.
HDZ, dokazano, takav program nema. SDP-u ga je bio sastavio Ljubo Jurčić, ali su ga iz neobjašnjivih razloga odbacili. A dok su prosvjednici bez programa, vlast se valja ulicom…
Rekao sam i da su nas pokrali rasprodali i zadužili a velim i da nas vračaju u feudalno doba kad su tu stranci imali svoje feude i dvorce a hrvati su bili kmetovi.