Nešto više od milijarde kuna prihoda gradova i lokalnih jedinica, 400
milijuna kuna namijenjenih Hrvatskim vodama, 90 milijuna kuna Hrvatskih
šuma, 50 milijuna kuna komorskog doprinosa... umjesto na računima
spomenutih institucija trebalo bi završiti u novom državnom
intervencijskom fondu.
Preslaganje nameta
Pokrećući osnivanje interventnog fonda za pomoć gospodarstvu, Hrvatska
udruga poslodavaca predložila je premijeru da ne povećava poreze, nego
da inicijalna sredstva pronađe unutar 12,5 milijardi kuna neoporezivih
prihoda koje je država nedavno pobrojila i javno objavila u registru
parafiskalnih prihoda. Industrijalci traže od premijera da svaku
četvrtu kunu od dvjestotinjak pobrojenih nameta usmjeri u
intervencijski fond i tako osigura početnih 3 mlrd. kuna za spas
poduzeća. – U slučaju propadanja poduzeća svi moramo znati da bez tih
tvrtki, poduzetnika i gospodarstva nema ni radnih mjesta, plaća i
prihoda u proračunu – rekao je i danas premijer Sanader u Saboru.
No, u tome će biti bez podrške središnje banke u kojoj kažu da inozemne
obveze tvrtki nisu njihov problem. Središnja banka olakšava položaj
poduzećima samo održavanjem stabilnosti tečaja i cijena te
osiguravanjem zadovoljavajuće likvidnosti u bankovnom sustavu kako bi
poslovne banke mogle financijski pratiti poslovanje svojih klijenata.
Hoće li Vlada RH naći prostor i način da pomogne i privatnim
kompanijama koje bi se našle u teškoćama zbog sadašnjih i očekivanih
poremećaja na tržištima, pitanje je fiskalne, a ne monetarne politike,
kaže Ružica Vuger, glasnogovornica HNB-a.
Opasnost za male
– Sve je još na bazi idejnog rješenja i tek treba razraditi detalje –
objašnjava Anton Starčević, jedan od rijetkih članova novog
savjetničkog tima Vlade koji zna nešto više o inicijativi HUP-a. Kaže
da treba provesti i anketu na temelju koje bi se došlo do popisa
dužnika i odgovora kako su planirali refinancirati dug.
Hrvoje Stojić iz Hypo banke ne vjeruje da bi blue-chip tvrtkama kao što
su Pliva, Ina ili Agrokor otplata mogla biti problem, ali ne uspiju li
refinancirati obveze, doći će u pitanje nove investicije. – Usmjere li
se i oni samo na domaće tržište, postoji opasnost da istisnu sektor
malih i srednjih poduzeća – kaže Stojić. Privatne tvrtke lani su
mjesečno uzimale otprilike 635 milijuna eura novih kredita, a ove
godine 400 milijuna eura.
HNB ne smije kreditirati tvrtke
Agrokor: Fond će omogućiti pristup novcu
Sanaderov oproštaj s nultim deficitom
