Krizu eura je uspjela prigušiti Europska središnja banka (ECB), javlja Deutsche Welle. Gospodarstvo i ekonomija kriznih zemalja se oporavljaju. Ovaj put su posrnule ekonomije koje su do sada vrijedile kao snažne. "U Italiji imamo dramatičan pad gospodarstva; tamo se godinama otezalo sa strukturnim reformama", kaže Ronald Dern, direktor odjeljenja za konjunkturu pri Istraživačkom institutu RWI u Essenu. On dodaje da se u Francuskoj problemi rješavaju tako što država troši više novca. Ali, kaže Dern, i država je došla do svojih granica.
I Njemačka osjeća posljedice slabosti partnera iz eurozone. Prema prognozi Savezne njemačke banke, njemačka ekonomija će slijedeće godine imati rast od samo jedan posto. Razloge za to treba tražiti u politici, smatra ovaj stručnjak. Umjesto strukturnih reformi, političari ponovo razmišljaju o raspodjeli. Ronald Dern navodi primjer mirovinskog paketa čije troškove snose prije svega poduzeća i oni koji uplaćuju doprinos, što povećava financijsko opterećenje firmi i smanjuje potrošnju.
Tome treba dodati i prelazak na alternativne izvore energije, koji podiže cijenu struje: "Promjene u načinu snabdijevanja energijom su cilj koji svakako treba slijediti. Ali, taj cilj je skup. On koči našu konkurentnost na međunarodnom tržištu", kaže za DW Stephan Bielmeier iz banke DZ.
Ono što Njemačku koči, Sjedinjenim Američkim Državama daje krila. Boom frackinga je smanjio troškove za energiju i pospiješio ponovnu industrijalizaciju. "Mnoge firme se vraćaju iz Azije da bi ponovo počele proizvodnju u SAD jer je ona postala jeftinija", objašnjava Bielmeier. Njegova banka očekuje da će slijedeće godine gospodarski rast u SAD iznositi tri posto.
Što se tiče druge po snazi svjetske privrede, ta banka očekuje da će njen bruto-društveni proizvod porasti za nešto više od sedam posto. To će za Kinu biti najmanji rast od 1990. Ali, Kinezi to i žele, jer vlada u Pekingu bi htijela održivi gospodarski razvoj. Gospodarski rast financiran kreditima i izvozom trebao bi se uravnotežiti povećanjem potrošnje. Stephan Bielmeier kaže da će Kina to postići bez problema zahvaljujući svojim velikim novčanim rezervama. "To je faktor stabilnosti. Ako se negdje pojavi neki problem, postoje mogućnosti za njegovu kompenzaciju. Tako se problemi ne pretvaraju odmah u prijetnju za čitavu privredu."
I dok "kineski zmaj" gubi dinamiku, "indijski slon" se zagrijava za slijedeći skok. Organizacija industrijskih zemalja OECD očekuje da će gospodarski rast Indije iznositi 6,6 posto. Stručnjak RWI Ronald Dern je skeptičan: "Treba malo pričekati, pa vidjeti hoće li to biti baš tako, jer Indija spada u zemlje koje imaju velike strukturne probleme."
To se odnosi i na Brazil i Argentinu, dva južnoamerička diva: Brazil ima problematičnu infrastrukturu, a Argentina je u zastoju zbog državnog duga. "Latinska Amerika ima i drugi problem: u pojedinim zemljama, gospodarstvo se temelji na sirovinama i ovisi od njihovih cijena".
A pošto te cijene trenutno padaju, Latinska Amerika će i slijedeće godine biti kontinent razočaranja. Nagađa se kako bi čak i Venezuela mogla bankrotirati ukoliko bi cijena nafte ostala na 70 dolara po barelu, ili čak dalje padala.
Velike rupe u budžetima zbog pada cijene nafte prijete i Nigeriji i Rusiji. Ruska privreda je dodatno opterećena sankcijama Zapada, pa 2015. neće moći izbjeći recesiju, procjenjuje Stephan Bielmeier.
Ali, niske cijene nafte za neke zemlje znače isto što i dobar program gospodarskog rasta. "Pad cijena nafte, ako tako hoćete, znači globalnu preraspodjelu prihoda i za zemlje poput Njemačke će to značiti povećanje realnog dohotka", kaže stručnjak za ekonomiju Dern.
"Gospodarstvo i ekonomija kriznih zemalja se oporavljaju"!!! Isto kao na primjer "lete zrakoplovi i avioni". Hrvatski se kaže gospodarstvo!