Bankarski je kapital u godini iza nas najviše bježao iz Slovenije, Mađarske i Hrvatske, upozorava Bečka inicijativa, organizacija utjecajnih financijskih institucija čije je stvaranje potaknula Austrija kako bi se zaustavio bijeg kapitala iz istočnoeuropskih država. Navode da su u prva tri kvartala prošle godine strani vlasnici banaka povukli iz Hrvatske oko 2,2 milijarde eura, što odgovara protuvrijednosti hrvatskog BDP-a oko 5 posto, a tek nešto više od toga udjela otišlo je kapitala iz Slovenije. Ako se gleda razdoblje od početka krize, banke su iz Hrvatske povukle oko 14 posto BDP-a, odnosno oko 6 milijardi eura, ističe Bečka inicijativa pozivajući se na podatke BIS-a, banke za međunarodna poravnanja iz Basela.
Najgore je u raspodjeli financijskog kolača prošla Mađarska iz koje su banke izvukle vrijednost od 37 posto njihova BDP-a, zatim Letonija, Slovenija (32), Litva, a na petom je mjestu Hrvatska. MMF je istodobno izrazio bojazan da bi se u idućem razdoblju zapadne banke mogle izvlačiti s jugoistoka Europe brže nego što su to činile do sada, što bi svakako ugrozilo mogućnosti za brži oporavak tih zemalja. Hrvatska je na udaru jer se među zadnjima izvlači iz recesije, a kriza u gospodarstvu pojela je sve dosad izdašne profite banaka.
Hrvatska narodna banka komentirala je spomenute navode. Tvrdi da je statistika HNB-a za isto razdoblje ponešto drukčija te da se bruto inozemni dug hrvatskih banaka u razdoblju od 2009. do 3. tromjesečja 2013. smanjio za 1,1 mlrd. eura ili 2,6% BDP-a, a ne za 14 posto ili 6 milijardi eura, kako to sugeriraju podaci BIS-a. Središnja banka navodi da su razlike između podataka BIS-a i HNB-a već prije uočene, a kao glavni izvori odstupanja utvrđene su razlike u obuhvatu vjerovnika te obuhvatu i vrednovanju određenih instrumenata. Podaci BIS-a tako ne obuhvaćaju međunarodne financijske institucije (poput EBRD-a, EIB-a i IBRD-a), kao ni sve druge vjerovnike koji nisu banke (npr. mirovinske i investicijske fondove). Osim toga, potraživanja banaka uključuju ne samo kredite, depozite i dužničke vrijednosne papire nego i vlasničke udjele, obrtni kapital, fiksnu imovinu, derivate i drugo. Konačno, prema metodologiji BIS-a instrumenti kojima se aktivno trguje vrednuju se prema tržišnim, a ne nominalnim cijenama, što može dovesti do značajnih vrijednosnih promjena.
Za razliku od BIS-a, pa onda i Bečke inicijative koji tvrde da kapital iz Hrvatske bježi, HNB ističe da se u spomenutom razdoblju ukupan bruto inozemni dug Hrvatske povećao za 4,2 mlrd. eura, odnosno 9,6% BDP-a. Doda li se tome promjena duga u posljednjem tromjesečju 2008., dakle od izbijanja međunarodne financijske krize, ukupan rast bruto inozemnog duga iznosi 7,7 mlrd. eura, odnosno 17,6% BDP-a. Za razliku od podataka BIS-a prema kojima se izloženost banaka prema svim sektorima u zadnja tri kvartala smanjila oko 5 posto, podaci HNB-a navode da je u istom razdoblju smanjenje bruto zaduženosti Hrvatske iznosilo 0,7 mlrd. eura ili 1,7% BDP-a.
kiselica! sto znaci strancima? to su jedine uspjesne banke, gdje netrebam strahovati dali cu iducu mirovinu dobiti isplacenu. ja licno zaobilazim tzv.hrvatske banke cak i automate kad podizem novac. dali niste dovoljno informirani sto se dogadalo proslih godina? jos ponegdjenegdje i danas. takovim bankama ja ne povjeim svoj posteno zaraden novac.