ZAGREB - Da svjedočanstvo o jednom vremenu i razgranatim odnosima politike, književnosti, povijesti najbolje može pružiti autobiografski zapis, dokazuje i knjiga "Večernji razgovori" u kojoj književnik Ante Zemljar kroz mnoge intervjue (koje je s njima vodio Ivo Palčić) zaokružuje vrijeme od NOB-a do danas. Knjigu su u prostorijama Židovske općine opredstavili Ivo Runtić, sveučilišni profesor, Franjo Butorac uime izdavačkog poduzeća "Adamić), i autori.
Na predstavljanju knjige posebno je istaknut njezin najdramatičniji politički dio - autorovo opredjeljenje protiv holokausta 1941, tj. njegovo tajno stavljanje vijenca na zajednički križ na paškom groblju u spomen na Židove i Srbe ubijene u ustaškom logoru "Slana". Uslijedila je akcija ustaške i talijanske okupatorske vojske koja je tragala za počiniteljem prvog javnog protesta protiv holokausta u Hrvatskoj. Svoj politički usud i angažman Ante Zemljar iznio je i u knjizi "Haron i sudbine" (1988) kojom je nastojao obavijestiti i svijet o okolnostima te povijesne tragedije, a njegov biljeg na političkoj sceni dokazuje, kako je ispovijedno opisao na predstavljanju, i rušenje njegove kuće i ateljea u Pagu u tuđmanovsko vrijeme.
Knjiga koja je, kako je naglasio Runtić, svojevrsno svjedočanstvo jedne stvarnosti koja je gotovo nestvarna, prepleće mnoge književne i političke teme koje otkrivaju, osim zanimljivih činjenica, i autorove kušnje i nepotkupljivost. Što znači socrealizam u hrvatskoj književnosti, koji su prilozi Nazora, I. G. Kovačića, Kaštelana i drugih tzv. partizanskoj literaturi, kako se Agitprop CK KPH odnosio prema modernijoj poeziji (npr. Zemljarovoj, s nadrealističkim eksperimentima, koja se nije uklapala u "odgojnu poetiku" književnosti NOB-a) samo su neke teme ove knjige koja svjedoči o vremenu ideoloških zamki i progona.
Ante Zemljar (r. 1922. u Pagu) autor je proznih knjiga "Mozaik", "Djevica", "Leptiri", brojnih knjiga stihova, scenarija itd., a i višestruki dobitnik nagrade "Drago Gervais". U njegovoj političkoj biografiji posebno je potresno razdoblje golootočkog robijanja, od 1949. do 1953. godine.
L. Žigo
Otvori KEKS Pay
