S 8,5 posto na 10,8 posto podigao je HNB procjenu rasta BDP-a za ovu godinu, a za sljedeću je postavio na već najavljenih 4,1 posto.
– Ispalo je da je taj oporavak zapravo “V” oblika, kao što smo i najavljivali, i kao što ni ova kriza nije bila standardna – konstatirao je guverner HNB-a Boris Vujčić na briefingu uoči godišnjeg božićnog druženja s novinarima. Najavio je da i dalje očekuju snažnu inozemnu potražnju, ali i veću osobnu potrošnju pod utjecajem rasta plaća.
– Tržište rada dobro se oporavilo, razina zaposlenosti veća je nego 2019., a taj trend očekujemo i početkom sljedeće godine – najavio je guverner te dodao da procjenjuju razinu inflacije za ovu godinu na 2,4 posto, kolika bi se trebala zadržati i u 2022. uz rizike koji se ponajprije odnose na cijene energenata. Istaknuo je i da ćemo biti prva zemlja koja neće smanjiti povlačenje novca iz EU fondova nakon sedmogodišnjeg inicijalnog ciklusa, zahvaljujući novom instrumentu koji je EU u međuvremenu stvorio – Next Generation EU.
– Višak likvidnosti se u zadnje četiri godine udvostručio. Sad smo negdje na razini 60 milijardi kuna. Možete reći da smo i mi radili QE, samo nismo kupovali državne papire, nego devize.
Takva će se politika zadržati do ulaska u eurozonu, a njezina je posljedica pada kamatnih stopa – kaže Vujčić, ali najavljuje i da bi tržišne kamatne stope mogle uskoro početi rasti, no taj utjecaj može ublažiti poboljšana percepcija rizičnosti Hrvatske ulaskom u eurozonu. Kad je posrijedi plasiranje viška likvidnosti, guverner smatra da će dogodine banke više kreditirati poduzeća nego stanovništvo.
Na pitanje kani li HNB kao regulator supervizorski intervenirati u način kreiranja cijena naknada koje, za razliku od kamata, nemaju utemeljenje u stvarnom trošku, niti su vezane uz neku referentnu vrijednost već ih banke određuju arbitrarno, Vujčić lakonski odvraća: – Naknada ima puno. Ono što smo mi napravili jest da smo obvezali banke da izvještavaju klijente o iznosu naknada koji su platili na kraju svake godine. Učinili smo ih tako transparentnijima.
No, na potpitanje da sad nakon njihove intervencije građani samo znaju koliko plate, ali ne i za što, a u domeni HNB-a je i zaštita potrošača, guverner je odvratio da se središnja banka ne bavi cijenama naknada.
– U jednoj banci vođenje računa košta 20 kuna, u drugoj 12. Vi birate u koju ćete ići – zaključio je Vujčić.
Ipak, u neformalnom razgovoru s viceguvernerima potvrđuje se ono što se već dugo valja iz smjera euroregulative; EBA (Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo) pritišće i po pitanju naknada i samo je pitanje vremena kad će i njihova stroža regulativa doći na red.
VIDEO: Zdravko Marić o rastu razine cijena u sedam zemalja koje su uvodile euro
Robovi smo banaka jer ste ukinuli mogučnost isplate plaće na ruke.