Guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić sazvao je novinare kako bi komentirao veliki rast franka i odluku hrvatske vlade da fiksira tečaj franka na godinu dana.
HNB je pripremio detaljnu analizu učinaka pojedinih mjera, a guverner tvrdi da banke nisu zarađivale na francima, kao što se u javnosti govorilo.
– Banke ne zarađuju na kreditima u švicarskim francima. HNB kontinuirano kontrolira otvorenu valutnu poziciju banaka. Iz povijesnih podataka proizlazi da otvorena pozicija nije bila izvor zarade banaka. S druge strane, smanjenje kamatne stope na kredite u švicarskim francima i veća stopa nenaplativosti kredita potpuno su eliminirali zaradu od tih kredita. Za usporedbu, na 1000 eura stambenih kredita u eurima, banke godišnje zarade otprilike 25 eura. Takve zarade nema na stambenim kreditima u francima, navodi se u priopćenju HNB-a.
Iz HNB-a poručuju i kako otprilike 4% hrvatskih obitelji ima stambene kredite u švicarskim francima.
– Dužnici sa stambenim kreditima nisu nužno najugroženiji sloj hrvatskog društva. Dio dužnika s obvezama u francima, međutim, predstavlja hrvatski subprime, dužnike vrlo slabe i upitne kreditne sposobnosti. U takvim slučajevima banke moraju preuzeti gubitak koji slijedi iz loše poslovne odluke. Na četvrtinu dužnika s najmanjim iznosima stambenih kredita u francima otpada otprilike 5% ukupnog duga. Četvrtina dužnika s najvećim kreditima nosi otprilike dvije trećine ukupnog duga. Dužnicima koji predstavljaju subprime potrebna je svaka moguća pomoć – radikalno restrukturiranje i otpis glavnice za one koji bi mogli otplaćivati bitno reducirane anuitete. Nažalost, postoje mnogi kojima ni radikalan otpis ne može servisiranje duga učiniti održivim i za njih treba naći drukčije rješenje – upozoravaju iz HNB-a.
Na nekoliko primjera Vujčić je pokazao da zamrzavanje tečaja nije toliko isplativo kao što se to misli te da će time banke biti na gubitku od 400 milijuna kuna.
– Konverzija svih kredita stajala bi državu 8 milijardi eura, a ne želim ni govoriti kakve bi to posljedice ostavilo – kazao je Vujčić.
HNB tako opciju koju je Vlada izabrala vidi kao kratkoročnu mjeru.
Ona, prema mišljenju HNB-a, omogućuje dužnicima da idućih godinu dana otplaćuju anuitet kredita po tečaju koji je vrijedio prije odluke Švicarske narodne banke da prekine vezivanje tečaja švicarskog franka uz euro.
– Tečajne razlike idu potpuno na račun banaka. Procijenjeni okvirni učinak na kamatne prihode banaka, uz pretpostavku tečaja EUR/CHF 1:1, jest njihovo smanjenje za otprilike 400 milijuna kuna u godini dana – navodi se u priopćenju.
U nastavku pročitajte cijelu analizu HNB-a:
Podsjetimo, Vlada je jučer na telefonskoj sjednici donijela odluku o zamrzavanju tečaja švicarskog franka na 6,39 kuna idućih godinu dana, a izmjene Zakona o potrošačkom kreditiranju poslala u hitnu saborsku proceduru.
Premijer Milanović susreo se i s predstavnicima udruge Franak i, kako se čuje od sudionika sastanka, pozvao ih na strpljenje i obećao da će naći trajno rješenje problema.
>> Vujčić se odmiče od Vlade i ne da rezerve za konverziju franka
Općeponata stvar je da su banke milosrdne organizacije.