Zakon o upravljanju državnom imovinom, koji je u petak stupio na snagu u Srbiji i BiH je izazvao pravu buru. Riječ je o tome da se zakonskim rješenjem omogućuje hrvatskoj administraciji da napuštena odmarališta ili nekretnine na kojima imovinsko-pravno pitanje nije riješeno da u zakup poduzetnicima.
Većina objekata koji će biti komercijalizirani na ovaj način su u izuzetno lošem stanju pa bi se kroz ovaj pristup vrijednost imovine mogla samo povećati.
U Srbiji napuhuju vrijednost
U susjednim državama pokušaj komercijalizacije objekata nazivaju “otimačinom i legaliziranom pljačkom”. Čak 28 tvrtki s područja Srbije i BIH formirale su udrugu “Oduzeta imovina”, a koja je već poslala pismo EU, UN-u i nevladinim organizacijama koje štite ljudska prava. Činjenica je pak da se zakupom ne zadire u institut vlasništva te da nema osnove za zaključak da se imovina na bilo koji način oduzima. U Srbiji napuhuju vrijednost imovine o kojoj je riječ, pa dok je navodna imovina 180 kompanija iz Srbije prije nekoliko godina vrijedila 1,8 milijardi eura, ovih dana u medijskim napisima spominje se čak tri milijarde eura. Te su nekretnine dio ugovora o sukcesiji koji nisu potpisani ni s BIH ni sa Srbijom.
U Ministarstvu državne imovine nam pojašnjavaju da Hrvatska nikako ne želi prejudicirati vlasništvo, već zbog zaštite te imovine, ali i zaštite sigurnosti na lokacijama koje su ruševne pokušati riješiti problem davanjem u najam. Kada se jednom utvrde vlasnici, kažu nam, tim će vlasnicima pripasti sva imovinska korist od tog objekta, ali dok se ne riješe vlasnički odnosi, država ne može pustiti da nekretnine i dalje propadaju i prijete građanima. Neslužbeno se može čuti da su postojale ideje da i Hrvatska poput Srbije prodaje tu imovinu, ali to je kao ideja odbačeno upravo zbog “neotuđivosti vlasništva”.
Šteta 800 milijuna eura
Taj princip Srbiju, koja najžešće protestira protiv hrvatskog zakona, nije previše brinuo kad je godinama posezala za objektima u vlasništvu hrvatskih tvrtki. Ina se i dalje, još od 2003., spori sa Srbijom koja je preko noći jednim ugovorom otuđila i prodala 167 benzinskih crpki Ine na području Srbije. Ina traži odštetu od 90 milijuna eura, ali zasad sudske presude u njezinu korist nema. Srbija je isto tako posegnula i za poslovnim prostorima i tvornicom koja je vlasništvo Borova. Tu je imovinu Srbija oduzela i dala drugoj kompaniji na upravljanje.
Od 150 hrvatskih tvrtki koje su imale imovinu u Srbiji, samo je njih dvadesetak riješilo taj problem, a među njima su bili i Varteks i Končar koji su imovinu uspjeli vratiti. Ipak većina nije spasila svoje nekretnine od preprodaje pa je tako hrvatskom gospodarstvu oduzeta imovina koja se procjenjuje na više od 800 milijuna eura. Hrvatska zasad ugovore o sukcesiji ima sporazume sa Slovenijom i Makedonijom s kojima nema spornih odnosa. U sukcesiji koja nije provedena u djelo Srbija je dobila otprilike 36,5 posto ukupne imovine bivše Jugoslavije, Hrvatskoj je pripao dio od 28,5 posto, Sloveniji oko 16,4 posto, BiH 13,2 posto te Makedoniji oko 5,4 posto.
Ako se premijer Pupovac s tim složio, onda je sve u redu.