Uspostavom Ministarstva državne imovine ministar Goran Marić najavljuje i zaokret u vođenju imovine pa se više neće samo imovinom upravljati nego i njome dobro gospodariti. Jer samo tako može se utjecati na osnaživanje tržišta nekretnina, tržišta kapitala, koncesija...
– Nisam nikako za rasprodaju, ali nisam ni protiv privatizacije – rekao je ministar Marić na okruglom stolu o državnoj imovini koji je održan u sklopu sajma REXPO.
– Nikako neću dopustiti da se neke tvrtke brzinski skinu s liste strateških tvrtki kako bi se prodale u roku od 24 sata, ali isto tako, ako se neke kani staviti na listu, onda će to trebati dobro obrazložiti. Neće više biti ni prodaje radi krpanja proračuna.
Ali s tvrtkama u kojima imamo udjel manji od jedan posto, a takvih je oko 100, ići ćemo u prodaju. Trebat će napraviti podjelu onih udjela koji će se prodati, onih kod kojih će se s prodajom pričekati jer se očekuje postizanje veće cijene te onih koje ćemo zadržati – rekao je Marić.
– Država u vlasništvu ima oko 1,7 milijuna čestica, a njihova aktivacija ide vrlo sporo. Briga o državnoj imovini nije se vodila godinama, a otkad je prije četiri godine stavljeno sve na jednu hrpu, jedini zapaženi projekt ‘oživljavanja’ bili su Kupari.
Zato što su za pripremu projekta za prodaju trebale dvije i pol godine. Sve je obavila država, no to bi se trebalo promijeniti te uključiti privatnike u taj proces, a oni bi bili isplaćeni tek po završetku procesa – komentirao je Denis Čupić, koji ima višegodišnje iskustvo na poslovima razvoja nekretnina i vođenja projekata.
Procesi stavljanja u funkciju traju dugo jer ovise o više ministarstava – graditeljstva, prometa, sada državne imovine, a ponajprije sporog Ministarstva pravosuđa – komentirao je Alen Čičak, donedavno zamjenik predstojnika DUUDI-ja.
Problemi su s prostornim planiranjem, povratom imovine, nesređenim imovinskopravnim odnosima...
– Prema tome, situacija nije crno-bijela – dodao je Čičak napominjući kako ulagači koji dolaze žele znati uvjete poslovanja za nekoliko godina unaprijed.
– Zemlja smo s puno regulative, koja je neusklađena – komentirao je arhitekt Alan Pleština.
Česti su i prigovori lokalnih jedinica koje imaju svoje ideje o aktiviranju imovine, što im ne uspijeva, no kako je rečeno na skupu, događa se da se tamošnji čelnici ‘igraju’ zemljištem te se mogu poduprijeti samo projekti koji dovedu i ulagača. Od oko dva milijuna metara četvornih koji su darovani za poduzetničke zone, samo njih tri posluju pozitivno, 50 ih je na nuli, a ostalo su oranice.
Zaključeno je kako nam je za upravljanje imovinom potreban profesionalni menadžment. Odnosno, ne osobe koje će sjediti četiri godine u državnom sektoru zbog sigurnosti, a ništa neće napraviti kako bi se unaprijedilo upravljanje imovinom.
Investitor i poduzetnik Nenad Bakić rekao je da imamo šanse postati Florida Europe, ali bi to značilo i drukčiju poreznu politiku, koja ne bi išla naruku apartmanizaciji i time devastiranju turizma.
>> Dolazi nam investicijski tsunami
puna podrska daljnjoj privatizaciji i rasprodaji. samo naprijed.