Turizam je samo jedan od sektora u kojima nedaleka Austrija Hrvatskoj može uzor. Zemlja bez mora od turističke djelatnosti godišnje uprihoduje više nego dvostruko od Hrvatske, a nije tajna ni da je upravo Austrija bila jedan od uzora kad se kod nas uspostavljao sustav turističkih zajednica.
Danas se na Austriju mogu pozvati i svi koji se zalažu za snižavanje stope PDV-a u turizmu. Ta je zemlja, naime, prije nekoliko mjeseci stopu poreza na dodanu vrijednost za turistički smještaj snizila na deset posto. O razlozima i benefitima selektivne stope poreza za turizam i drugim aktualnostima razgovaramo s Elisabeth Köstinger, austrijskom ministricom za održivost i turizam te glavnom tajnicom vladajuće stranke, koja te resore vodi od prosinca 2017. Prije toga bila je predsjednica austrijskog Nacionalnog vijeća, a od 2009. do 2017. i članica Europskog parlamenta. Dolazi iz Austrijske narodne stranke, a među ostalim, potpredsjednica je Austrijske udruge poljoprivrednika, pa joj je dodatno poznata i problematika povezivanje turizma s domaćim proizvođačima.
U Austriju dolazi više od 41 milijun turista godišnje, od čega 28 milijuna iz inozemstva te ostvaruju oko 141 milijun noćenja. Kakvi su godišnji prihodi od turizma i kako to, općenito, utječe na zapošljavanje, austrijsku poljoprivrednu proizvodnju i industriju?
Prema posljednjim podacima, prošle nam je godine broj noćenja čak porastao, i to znatno. S gotovo 150 milijuna noćenja u austrijskim smještajnim kapacitetima tijekom 2018. godine ostvaren je novi rekord. U usporedbi s prethodnom godinom broj noćenja porastao je za 5,25 milijuna, točnije 3,6 posto više. I broj gostiju zabilježio je znatan porast: registrirano je gotovo 45 milijuna dolazaka što je, pak, povećanje od 4,1 posto i, također, je riječ o novom rekordu. Povećani su i turistički prihodi, koji su lani dosegnuli 27,8 milijardi eura. Austrija je u prošloj godini zadržala svoj dobar položaj na svjetskoj rang-listi omiljenih odmorišnih destinacija i nalazi se na 11. mjestu. To smatramo izvrsnim rezultatom za tako malu zemlju. Inače, u 2018. godini u prosjeku je u sektoru smještaja i ugostiteljstva bilo 216.406 nesamostalno zaposlenih osoba, odnosno onih koji rade ne za sebe, nego kod nekog drugog. To je, pak, 5,8 posto svih nesamostalno zaposlenih osoba. Značenje turizma za cjelokupno gospodarstvo, za tržište rada i regionalni razvoj ne može se procijeniti. Turizam daje približno 8,4 posto domaćeg bruto proizvoda, a u mnogim regijama, prije svega na zapadu Austrije, njegov je udio i znatno veći.
Poreznom reformom prije četiri godine porez na dodanu vrijednost za smještaj u Austriji povećan je s 10 na 13 posto, a u studenom stopa je vraćena na staro. Koji su bili glavni motivi za smanjenje PDV-a na 10 posto?
Kod ukinutog povećanja poreza radilo se o održavanju konkurentnosti poduzetnika u turizmu. Više od 30.000 poduzeća trenutačno profitira od tog sniženja poreza na dodanu vrijednost. Nova stopa poreza na dodanu vrijednost od 10 posto oslobađa prostor za investicije, sigurna radna mjesta te smanjuje birokraciju potrebnu kod različitih poreznih stopa.
Što se događalo u tom razdoblju kad je stopa iznosila 13 posto i koliko se niži proračunski prihod očekuje u 2019. zbog smanjenja PDV-a?
Kratkoročno se posljedice povećane porezne stope nisu značajno osjetile, ali bi dugoročno ta situacija dovela do poremećaja tržišnog natjecanja. U vrijeme kad smo mi imali stopu PDV-a od 13 posto, čak dvije trećine država članica EU imale su niže porezne stope i dugoročno bi zbog toga Austrija kao turistička destinacija zasigurno trpjela. Inače, godišnji učinci na proračun iznose otprilike oko 120 milijuna eura.
Većina država članica EU ima snižene stope PDV-a za smještaj i ugostiteljstvo, hrvatska stopa PDV-a na smještaj je 13 posto, a za ugostiteljstvo maksimalnih 25 posto. Jesu li austrijski ugostitelji ikada plaćali tako visok PDV i koliko je on sada?
Porez na dodanu vrijednost na noćenje trenutačno iznosi 10 posto. Prehrana se oporezuje sniženom stopom PDV-a, također od 10 posto, a pića se, pak, oporezuju poreznom stopom od 20 posto. Neke iznimke i vlastiti modeli izračuna za paušalne ponude otežavaju konkretne usporedbe.
Mnogo je poslovnih sektora koji bi željeli i tražili sniženje poreznih stopa. Zašto je turizam jedini koji zaslužuje biti takvom iznimkom?
Porezni su sustavi u Austriji, ali i u drugim zemljama članicama EU složeni. Iznimke i posebna pravila često imaju povijesne korijene, a to se odnosi i na postojeće propise za turizam. Obrazložiti ih možemo posebnim značenjem za austrijsko gospodarstvo i izazovima za mnoga mala i srednja poduzeća koja rade u tom sektoru. Ali ne smije se zaboraviti ni konkurentnost jer i u drugim državama članicama EU postoje posebni propisi i niže porezne stope.
Turisti u Austriji u prosjeku potroše 125 eura dnevno u ljetnoj sezoni i 152 eura tijekom zimskog dijela turističke godine. Imate li kakav savjet za Hrvatsku, odnosno hrvatski turizam sa skromnom dnevnom potrošnjom od 79 eura po turistu?
Austrija već desetljećima ide putem kvalitetnog turizma. Naravno da je u vrijeme platformi za rezervacije i globalno transparentnih cijena teško povisiti cijene. Ipak, gosti su za dobru uslugu, inovativne ponude i gostoljubivost spremni platiti odgovarajuće cijene. Ali to se ne može dogoditi preko noći, već se radi o dugotrajnom procesu. Hrvatska za to ima najbolje preduvjete.
Video - Žene u turizmu: Razgovor s Josipom Jutt Ferlan, Martinom Bienenfeld i Barbarom Mesić
Ma vi Austrijanci nista ne znate. Ugledajte se na naseg ministra i stavite pdv na ugost 30%. Imat ce te vise novaca prvu godinu, a poslije što bude. Je li tako Zdravko Maricu?