Strukturne reforme odmah i sad! Gospodarstvu su potrebne reforme javne uprave, pravosuđa, obrazovanja i zdravstva jer gospodarstvo ne može nositi taj teret na leđima, poruka je predstavnika važnih sektora gospodarstva i članica HUP-a upućena budućoj Vladi. Na jučerašnjem online okruglom stolu Hrvatske udruge poslodavaca i Večernjeg lista “Gospodarska budućnost Hrvatske 2030.“, predstavnicima vodećih političkih opcija Zdravku Mariću (HDZ) i Josipu Tici (Restart koalicija), svoju su viziju i preporuke za rast hrvatskog gospodarstva u idućih pet do deset godina ponudili Marko Remenar (Adris grupa), Zdravko Jelčić (Spin Valis), Medeja Lončar (Siemens) i Branko Roglić (Orbico).
Strukturne reforme hitno
– Praktički se svaki mjesec radi prilagodba novih mjera zbog korone i to će sasvim sigurno biti sudbina nove Vlade u sljedećih godinu i pol. No ono što je jednako važno, ali je djelomično zanemareno, strukturne su reforme. Trebamo se početi mijenjati, 2030. čini se jako daleko, no ako želimo promijeniti Hrvatsku strukturno i pripremiti gospodarstvo da bude daleko otpornije i na krize koje će tek doći u budućnosti, moramo početi već sutra. A to su promjene koje zahtijevaju više od jednog mandata i kompletno redefiniranje hrvatskog gospodarstva – kazao je u uvodnom izlaganju glavni direktor HUP-a Davor Majetić.
Gospodarstvo, smatra on, mora imati pouzdanu i sigurnu zemlju kada govorimo o pravosuđu, efikasnu i brzu birokraciju, dobre zakone koju su jasni, direktni i provedivi, pozitivnu poslovnu klimu, učinkovit teritorijalni ustroj koji ne stvara nove troškove, jasan porezni sustav uključujući i parafiskalne namete, dobro obrazovanje i zdravstveni sustav koji neće kontinuirano stvarati gubitke, kao što se to sada događa, te mirovinsku reformu i tržište rada koje je usklađeno s novim tehnologijama.
– Sve su to pretpostavke za manje troškove i efikasnije korištenje proračuna kako bi se poslodavcima osigurao prostor za veće plaće i investicije. Takvo će okruženje privlačiti investitore, zadržavati hrvatske građane u Hrvatskoj, omogućiti povratak onih koji su otišli i privlačiti novu radnu snagu i u konačnici značiti brži oporavak nakon krize. Nova Vlada ima priliku napraviti promjene još u 2020. – rekao je Majetić.
Marko Remenar, predsjednik uprave Adris grupe, podsjeća da prava ekonomska kriza tek dolazi.
– Nadam se da ćemo biti mudriji nego u prethodnoj krizi kada smo iz nje izašli posljednji. Zadnjih 10 godina, pa i dulje, slušamo o strukturnim reformama, ali nitko ih ne želi “u svom dvorištu”, a tako se nećemo pomaknuti s mjesta. Umjesto da se vrtimo u krug, trebamo jasnu strategiju i postavljene ciljeve za razdoblje od pet do deset godina kako bismo kao društvo mogli biti spremni na kompromise. Za to je potrebno kreirati i predstaviti perspektivu. Kada govorimo o strateškim granama, nije pitanje na koje se sektore fokusirati, već je potrebno stvarati proizvode visoke vrijednosti i visoke kvalitete – kazao je Remenar.
Cromaris, primjerice, koji svoju egzistenciju i komparativnu prednost temelji na čistom moru, blizini izvoznih tržišta, brzoj isporuci, tradiciji te na proizvodima dodane vrijednosti, tako postiže i do 50% veću maržu u odnosu na konkurenciju te čak 30% veću cijenu u Italiji, koja mu je glavno izvozno tržište. Iako su i u toj tvrtki u početku osjećali posljedice korone, proizvodnja im je u lipnju rasla čak 20% pa im u obradi ribe danas pomaže i 5-6 drugih tvornica iz sektora.
– Poljoprivreda je važna strateška grana bez koje se ne može, a slično je i u turizmu, gdje se održivost i dugoročna profitabilnost temelje na visokoj kvaliteti i segmentima koji stvaraju veću dodanu vrijednost te pridonose društvu u cjelini. Moramo više stavljati naglasak na leadership, vrednovati kompetencije, biti hrabriji i odvažniji te razvijati kvalitetnu komunikaciju. Mislim da smo u poziciji da gradimo i više i bolje – rekao je Remenar, koji je jučer istaknuo kako nam i fondovi EU za oporavak gospodarstva nakon korone jako idu naruku.
Treba dobro promisliti i o brendiranju Hrvatske, odnosno zajedničkom nazivniku koji povezuje cijeli niz industrija, zelenu, bioproizvodnju, energetiku, eko...
– Ne znam uopće zašto se raspravlja treba li kupiti Inu. Ona je odavno prodana i ne treba se time baviti. To su gluposti. Treba gledati kako uložiti u HEP i kako iz HEP-a napraviti novu Inu. Nećemo trošiti na kupnju Ine u doba Amazona, Googlea, elektrifikacije, Tesle... Imamo sreću da smo na tragu onoga što EU nudi za iduće razdoblje – i ako to uspijemo uvezati, možemo imati ozbiljan iskorak – napomenuo je Remenar.
Uhljebi ne rade 8 sati dnevno
Medeja Lončar, predsjednica uprave Siemensa za Hrvatsku i Sloveniju, smatra kako je ključno napraviti strategiju razvoja gospodarstva kako bismo znali kamo želimo ići i kako doći do postavljenih ciljeva.
– Nije pitanje što napraviti, već kako maksimizirati komparativne prednosti. Hrvatska se treba uspoređivati samo s najboljima u Europi. Najvažniji iskorak prema dodanoj vrijednosti ulaganje je u nove tehnologije i ljudski kapital. Siemens ima centar kompetencija u kojem inženjeri rade na najboljim tehnologijama iz svog područja i rade svugdje u svijetu. Kada je riječ o ICT industriji, moramo razmišljati o digitalizaciji i stvarati platforme za međusektorsku suradnju. Druge zemlje rade na platformama koje povezuju industrije, sveučilišta i potiču inovacije. Hrvatska primjerice može biti prva u svijetu u inovacijama vezanim uz turizam, od čega bi profitirala brojna mala i srednja poduzeća – rekla je Lončar.
Prema Branku Rogliću, predsjedniku NO-a Orbico grupe, treba uspostaviti ravnotežu između javne potrošnje i realne ekonomije.
– Mi smo samo tri puta do sada imali suficit proračuna i uspostava ove ravnoteže prisiljava nas da razmišljamo o broju lokalnih jedinica te restrukturiranju državnih i javnih poduzeća. Nisu uhljebi oni koji imaju posla osam sati dnevno, već oni koje je politika, i lijeva i desna, godinama zbrinjavala u državna poduzeća – rekao je te dodao kako je pandemija donijela digitalizaciju koja nas prisiljava da razmišljamo i o sve većem korištenju umjetne inteligencije. Smatra da se Hrvatska ne može razvijati izvan komparativnih prednosti – turizma, poljoprivrede i drvne industrije.
– Napravili smo pet arena koje su nepotrebne umjesto jednog navodnjavanja u Slavoniji – rekao je Roglić. Kada se pak govori o radnom zakonodavstvu, treba uvažavati moderno vrijeme i imati na umu da će 60% djece sutra raditi u tvrtkama koje danas još ne postoje.
– Trebamo napisati moderan zakon – poručio je.
Zdravko Jelčić, predsjednik NO-a Spin Valisa, pozvao je na strukturne reforme odmah i sad te dodao kako od nove Vlade očekuje jasnu gospodarsku strategiju s naglaskom na industriji te pomoć da sektor nakon krize dođe do dodatne likvidnosti, koja je gorući problem. Zdravko Marić (HDZ) kazao je kako je uloga države da stvori što bolje uvjete za gospodarski rast u smislu rasterećenja poslovanja i poboljšanja klime.
– Korona je pokazala da ni gospodarstvo ne može bez jedne stabilne i jake države koja u partnerstvu s gospodarstvom treba odlučivati o strateškim granama. Ja sam za što manji utjecaj države na gospodarstvo, ali ona mora dati svoj pečat. Turizam je jaka gospodarska grana i moramo to iskoristiti, ali i prehrambena i poljoprivreda industrija također su važni sektori. Potrebno je ostvarivati konkretne projekte – na nacionalnoj razini postoji ih nekoliko, a oni će sigurno utjecati na gospodarski oporavak – istaknuo je Marić.
S druge strane, Josip Tica iz Restart koalicije upozorio je kako je razvoj Hrvatske u zadnjih 30 godine bio previše jednodimenzionalan.
– Kada smo definirali naš ekonomski program, uvidjeli smo da promjene možemo učiniti prvenstveno digitalizacijom. U tom kontekstu to je bila kičma našeg programa. Želimo da visokoobrazovani ljudi ostanu u Hrvatskoj, podići stopu rasta za 5%, riješiti problem korupcije i smanjiti uhljebljivanje. Kada gledate Hrvatsku, prije krize nam je nedostajalo radnika, što znači da u sljedećoj proizvodnoj etapi moramo učiniti da svaki radnik proizvodi više. Moramo unaprijediti pravosuđe i zdravstvo jer oni izgledaju loše u odnosu na zemlje s kojima se uspoređujemo. Želimo napraviti rasterećenje gospodarstva, to nije lako, ali moramo biti iskreni prema indikatorima koji na to ukazuju – naglasio je.
