Naslovnica Biznis Gospodarstvo

RBA: Na kraju drugog tromjesečja javni dug 81,9 posto BDP-a

Inozemna komponenta javnog duga smanjena je za 7,5 milijardi kuna ili 6,7 posto, na otprilike 104 milijarde kuna
04. listopada 2017. u 10:53 3 komentara 553 prikaza
Zdravko Marić
Foto: Goran Stanzl/PIXSELL

Na kraju lipnja javni dug Hrvatske iznosio je, prema podacima Hrvatske narodne banke (HNB), 287,3 milijarde kuna, ili 81,9 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), pri čemu je dug manji za 1,8 milijardi kuna u odnosu na kraj prošle godine, navodi se u analizi Raiffeisenbank Austria (RBA).

Zdravko Marić, ministar financija Zdravko Marić Još od 2007. od rejting agencija nismo dobivali poboljšanja, tako da ovu vijest smatram dobrom

Pad javnog duga od početka godine "posljedica je vrlo povoljnih kretanja u proračunskoj statistici koja je u prvoj polovici godine zabilježila blagi suficit", ističu analitičari RBA.

Dodaju da je u tom razdoblju udio javnog duga u BDP-u smanjen za 1,8 postotnih bodova, što se, osim apsolutnom smanjenju obveza države, zahvaljuje i nastavku rasta gospodarstva. No, u odnosu na kraj drugog tromjesečja prošle godine, javni dug porastao je za 1,6 milijardi kuna ili 0,6 posto.

Analitičari RBA objašnjavaju da je to odraz rasta unutarnje komponente javnog duga koja je krajem lipnja ove godine dosegnula 183,6 milijardi kuna, što je za 9,2 milijarde ili 5,3 posto više nego u istom lanjskom razdoblju.

U istom je razdoblju inozemna komponenta javnog duga smanjena za 7,5 milijardi kuna ili 6,7 posto, na otprilike 104 milijarde kuna.

Tako je udio unutarnje komponente javnog duga u ukupnom dugu porastao na 63,9 posto na kraju lipnja, dok je u istom lanjskom razdoblju iznosio 61,1 posto.

"Rastu unutarnje komponente javnog duga doprinijeli su visoka likvidnost i razmjeno povoljni uvjeti zaduživanja na domaćem tržištu podržani ekspanzivnom monetarnom politikom", objašnjavaju analitičari RBA i dodaju da je to rezultiralo smanjenjem vanjske ranjivosti zemlje na kretanja na inozemnim tržištima.

Poručuju i da će, bez obzira na relativna poboljšanja u kretanju javnog duga, visoki troškovi servisiranja dugova i u idućem razdoblju vršiti pritisak na javne financije.

"Iskorištavanje razdoblja povoljnih gospodarskih kretanja, kao priliku za ostvarivanje proračunskih suficita i smanjenje javnog duga, stvorilo bi širi prostor za protucikličko djelovanje u vrijeme negativnih gospodarskih kretanja", poručuju analitičari RBA.

No, smatraju i da bi, u uvjetima gospodarske rasta i solidnih priljeva u proračun, manjak općeg države u 2017. mogao biti niži od prvotnih projekcija, zadržavajući se oko 1 posto BDP-a.

"Posljedično, Hrvatska bi, uz solidan primarni suficit, trebala bilježiti pad udjela javnog duga u BDP-u", zaključuje se u analizi RBA.

Zdravko Marić DRŽAVA TROŠI VIŠE Javni dug u prvom kvartalu preskočio granicu od 300 milijardi kuna novac Stručnjaci o rastu Ekonomisti optimističniji i od Vlade: rast BDP-a iznad 3% Zdravko Marić Ministar financija Marić otkrio 3 stupa kroz koje će smanjivati javni dug
VISERA
EU FONDOVI
Inovacije: Radimo na razvoju robota koji će mnoge poštedjeti zamornog pretipkavanja podataka
  • than:

    Taj inozemni dug je posebna kategorija. Pitanje je samo koliko je za smanjenje duga odgovoran pad dolara/eura.

  • golub Vaso:

    dug progresivno i domoljubno raste