Nakon preuzimanja uprave Hrvatske banke za obnovu i razvitak moj prvi sastanak bio je s grupom izvoznika; to nije bio slučajno, upravo ćemo se na njih orijentirati u poslovanju, poručila je Tamara Perko, predsjednica uprave HBOR-a na 16. međunarodnoj konferenciji o poticanju izvoza te istaknula da su hrvatski izvoz u prošloj i devet mjeseci ove godine podržali sa 8,4 mlrd. kn kroz garancije i kredite.
Euro bitna tema
Ministrica gospodarstva Martina Dalić napomenula je da kroz multiplikativne učinke izvoznici čine 20,5% BDP-a Hrvatske i da je zato važno smanjiti sve vrste troškova kako bi njihovi proizvodi bili konkurentniji. Nije propustila priliku u tom kontekstu ponovo “zakotrljati” i priču o uvođenju eura. – Vjerujem da će upravo izvoznici najsnažnije podržati ulazak Hrvatske u eurozonu budući da će oni od toga imati i najviše koristi – zaključila je ministrica. Uvođenje eura nametnuto je kao tema i na panelu na kojem su sudjelovali predstavnici europskih razvojnih banaka te je Sibil Svilan, predsjednik uprave slovenske razvojne banke SID-a prokomentirao da je prelazak na euro dobar ako smo dobro pripremljeni, a ako nismo, ne samo pravilima igre, nego i platnom bilancom, imamo potpuno drugu poziciju.
– U Sloveniji dosta poduzeća nije shvatilo ta pravila, neki su i priželjkivali vraćanje na tolar. No za manju, izvozno orijentiranu državu, euro je bolji jer na međunarodnom tržištu kapitala može doći do napada na vašu valutu od kojeg se ne možete obraniti jer nemate dovoljno velike devizne rezerve. To se dogodilo Mađarskoj – kazao je Svilan. Za razliku od njega Beata Daszyńska-Muzyczka, predsjednica uprave Razvojne banke Poljske, smatra da to što nisu dio eurozone uopće nije bitno i na pitanje planiraju li ikad uvesti euro, lakonski odgovara: Možda. Razmatrajući ulogu razvojnih banaka, uz povoljno kreditiranje, nametnulo se i pitanje financiranja kapitala tvrtki ulaganjem u equity – mnoge razvojne banke za tu svrhu imaju posebne tvrtke kćeri koje su spremne preuzeti i veći rizik.
Kupcima važna svrha
Pitanje “mezzanine” financiranja, instrumenta koji kombinira koristi duga i kapitala, potegnuo je iz publike direktor HUB-a Zdenko Adrović jer, kaže, Hrvatskoj kronično nedostaje financiranja kapitala te je upitao bi li HBOR trebao ići u tom smjeru. – Da. Trebalo bi biti više proizvoda jamstava, ulaganja u equity, mezzaninea... Mi imamo “venture capital” tvrtku kćer za tu svrhu – istaknuo je Lutz-Christian Funke, glavni tajnik njemačkog KfW-a, na što je čelnica HBOR-a rekla da već na neki način rade na financiranju ovakvih projekata, ali namjeravaju nastaviti u smjeru mezzaninea te su već dogovorili sastanke s kolegama iz razvojnih banaka koji imaju takve proizvode “da ne izmišljaju toplu vodu”. Član uprave Pixsella i Newsrooma Karlo Stojčević izvoznicima je pokušao osvijestiti da ih u trgovini budućnosti čeka milenijski naraštaj kojemu je u donošenju odluke o kupnji važan osjećaj za ono što proizvođač radi na zemlji, kako se ponaša prema zaposlenicima, koliko zagađuje okoliš. Žele li biti konkurentni, trebali bi u kreiranju proizvoda ugraditi pitanja svrhe o kojima sve više razmišljaju globalni kupci.
....bez uvrede ali gđa Dalic svaki put kad priča, izlaže...izgleda kao pijana ili drogirana...