Hrvatska i dalje sporije napreduje od zemalja svoje regije. Uz iznimku srpske ekonomije koja gotovo stagnira, domaće gospodarstvo najslabije napreduje, pokazuju i najsvježije prognoze rasta globalne ekonomije koje je objavila Svjetska banka.
Hrvatskoj se tako u tekućoj godini predviđa rast BDP-a od 2,6 posto dok bi Zapadni Balkan u prosjeku trebao rasti 3,3 posto. Ako se isključi Srbija to znači da će Makedonija, Crna Gora, Albanija pa čak i BIH imati bržu stopu rasta od Hrvatske. Standard izražen kroz BDP per capita u tim je zemljama i dalje niži od domaćeg standarda koji je po posljednjim podacima iz 2016. oko 11,8 tisuća eura što je tri puta više od onog u BIH.
Visoki standard Poljske
Rumunjska koja je godinama bila iza nas opasno se približila tim stopama, dok je Poljska kojoj Svjetska banka predviđa rast gospodarstva od 4 posto premašila 12,5 tisuća eura BDP-a per capita čime je ozbiljno digla standard u odnosu na Hrvatsku. Glavna poruka globalnih prognoza za 2018. je upozorenje Svjetske banke da bez strukturnih reformi možemo očekivati znatno usporavanje globalnog rasta i neznatan utjecaj ekspanzije ekonomije na stvarni život građana. Svjetska banka upozorava da je rast na krhkim nogama te da će poboljšanje životnog standarda i smanjivanje siromaštva dugoročno biti pod rizikom. Preporučuju stoga vladama diljem svijeta da potraže alate za stimuliranje kratkoročnog rasta i izvan alata monetarne i fiskalne politike.
– Globalni rast je velika prilika za investiranje u ljudski i fizički kapital. Ako se zakonodavci diljem svijeta fokusiraju na te ključne investicije, mogu povećati produktivnost svojih zemalja, ojačati sudjelovanje radne snage i približiti se ciljevima ukidanja ekstremnog siromaštva i jačanja zajedničkog prosperiteta – rekao je predsjednik Svjetske banke Jim Yong Kim. Ekonomisti međunarodne institucije Hrvatsku godinama upozoravaju na nužnost reformi u području zdravstva, mirovinskog sustava, ali i sustava socijalnih naknada uvjeravajući da su transferi prema građanima u obliku socijalne pomoći, mirovina, dječjih doplataka... dugoročno neodrživi te prevelik pritisak na proračun.
Porezi i dalje visoki
Unatoč poreznoj reformi koja je rasteretila dio dohotka građana nedavno je čelnica Svjetske banke u Hrvatskoj, Elisabetta Campanelli prozvala Vladu jer je privatni sektor još opterećen visokim porezima i raznim parafiskalnim nametima. Podsjetimo, na ljestvici Doing Business za ovu godinu Hrvatska je pala s 43. na 51. mjesto od 190 zemalja pri čemu smo u nekoliko područja među zadnjima.
Jesu rasteretili p.m. Sa jedne rastetetili sa druge strane duplo jos opteretili. To malo sto je raslo su potrosacki budzet se povecao ovih kojima su slali iz njemacke i druge strane svijeta.Da nije tog turizma i sportasa Hrvatska bi bila selo za Albaniju po razvijenosti.