Jasno je da potrošačke cijene nisu bile imune na konverziju nacionalne valute u euro. Nemoguće je precizno procijeniti utjecaj na inflaciju jer se simultano događalo još nekoliko faktora koji su utjecali na rast cijena u 2002., primjerice povećanje stope poreza na dodanu vrijednost. No, Središnja banka Portugala procjenjuje da je u prvom kvartalu 2002. ukupan utjecaj konverzije na indeks promjene potrošačkih cijena bio oko 0,2 postotna boda te oko 0,5 postotnih bodova za cijene usluga – prenio je guverner Središnje banke Portugala Carlos da Silva Costa iskustva ulaska u eurozonu, na predavanju HNB-u.
Ondje je gostovao u sklopu priprema Hrvatske za priključenje eurozoni nakon što je 4. srpnja poslala zemljama članicama europodručja, Danskoj i institucijama EU pismo namjere o ulasku u Europski tečajni mehanizam kao prvi korak prelaska na euro. Da Silva Costa nabrojio je brojne prednosti prelaska s escuda na euro. Kaže da je omogućio biznisu i kućanstvima niže cijene transakcija, transparentnije i konkurentnije tržište i rast trgovine, veću sigurnost štednje i investicija, lakšu usporedbu cijena, jednostavniju kupnju i trgovinu u Europi i lakši pristup drugim tržištima i poslovnim prilikama.
– Mislim da je ovo predavanje pokazalo da je Portugal kao mala, otvorena ekonomija vrlo slična hrvatskoj ekonomiji, profitirao od toga što je ušao u eurozonu i što je, kad je došlo do krize, bio u eurozoni. Mislim da je to važna poruka. Lijepo je rekao da ne treba okrivljavati zajedničku valutu, euro, za probleme u koje su pojedine zemlje upale – kad idete u bar i netko vam toči jeftina pića, ne možete se ići žaliti natrag da su pića bila prejeftina – zaključio je Vujčić te dodao da je u Portugalu nakon ulaska u eurozonu pala cijena kredita.
– Previše su se zadužili kao i neke druge zemlje. No, u eurozoni su upućivani da iz tih problema lakše izađu uz jeftinije financiranje i uz pomoć zemalja EU – kaže Vujčić. Daljnji pad kamata prognozira i Hrvatskoj, a dok su kamate na štednju došle gotovo na nulu, aktivne i dalje padaju, uz smanjenje “spreada”. Na pitanje o potencijalnoj krizi odvraća da je sad nema i većina prognoza je ne predviđa, ali se očekuje usporavanje rasta u EU i eurozoni. Prokomentirao je i odluku Vrhovnog suda koji je odbacio revizije banaka u kolektivnoj tužbi Franka.
– Financijski efekti za banke ovisit će o tome koliko će ljudi tužiti, kakve će odluke sudovi donositi i kako će se neke horizontalno-pravne stvari primjenjivati na te slučajeve. Banke imaju obvezu rezervacija po pojedinačnim tužbama u skladu s našom odlukom, vrijeme će pokazati koliko, a u ovom je trenutku neozbiljno govoriti o konkretnim iznosima – kaže, a na optužbe o odgovornosti središnje banke jer nije banke spriječila u odobravanju rizičnih kredita u CHF odvraća da o odgovornosti odlučuju sudovi te da o potencijalnim idejama o tužbama ne polemizira.
Otvori KEKS Pay
