Naslovnica Biznis Gospodarstvo

'Ovo će biti najteža turistička sezona u posljednjem desetljeću'

Direktor konzultantske tvrtke Horwath HTL Zagreb, tvrdi da kasnimo s reformama te da upravljanje turizmom i zakone trebamo napokon uvesti u 21. stoljeće
15. travnja 2019. u 11:42 4 komentara 3297 prikaza
Siniša Topalović
Foto: Žarko Bašić/Pixsell

Prvi čovjek hrvatskog ureda konzultantske tvrtke Horwath HTL Siniša Topalović ekspert je za brojne turističke teme, a sudjelovao je i na panelu vezanom uz investicijske potencijale regije na skupu 16 plus 1 u Dubrovniku. Razgovaramo o aktualnoj problematici u turizmu i, dakako, očekivanjima od skupa državnika iz 17 zemalja. Sa svega 9% stanovnika koji imaju putovnicu, Kina je već sada najveće emitivno turističko tržište na svijetu, a prognoza je da će se broj Kineza koji imaju putovnicu udvostručiti u naredne dvije do tri godine. Potencijal je očigledan. Ova inicijativa je važan prvi korak prema kineskom tržištu, međutim moramo još puno toga odraditi da to u potpunosti kapitaliziramo. Za početak, treba nam konkretna i fokusirana strategija privlačenja kineskih turista.

Njemačka TURISTIČKA DESTINACIJA Njemačka među Hrvatima popularna za život: Najdraža im Bavarska

Sezona neće biti laka, mnogi kažu da će biti odlično ako se ponove lanjski rezultati?
Usudio bih se reći da će ovo biti najzahtjevnija turistička sezona u posljednjih 10 godina. Na to upozoravam već dvije godine. Rezultati koje sad ostvarujemo samo su ogledalo aktivnosti iz proteklog desetljeća u kojem nisu provedene nužne reforme u turističkoj djelatnosti. Zato, bit će odlično ako potrošnja ostane kao 2018.

Vaša je teza da je tržište zasićeno privatnim smještajem i da slijedi cjenovni damping, kojih će to razmjera biti?
To nije teza nego realnost, brojevi i statistika raskrinkavaju cijelu tu bajku. Hrvatska ima više od 60% kapaciteta u privatnom smještaju, više od 20% u kampovima, što znači da je 80% svih kapaciteta u visoko sezonalnom tipu smještaja s niskom dodanom vrijednosti. Imamo uvjerljivo najnepovoljniju smještajnu strukturu u Europi. Već je lani na vrhuncu sezone u Istri svaki treći krevet u privatnom smještaju bio prazan. Ove godine, uz daljnji porast kapaciteta te stagnaciju potražnje, za očekivati je da će snižavanje cijena, posebice u segmentu niže i srednje kvalitete, biti još izraženije nego lani.

Sve plaže na otoku Hvaru obiluju ljepotama A SVI SPUSTILI ZBOG BREXITA Otočki mediji otkrivaju: Hrvatska skupa i za britanske turiste!

Kako komentirate činjenicu da je našim najbrojnijim gostima Nijemcima zimmer frei omiljeni smještaj?
Njemačka je zemlja od 83 milijuna stanovnika, inače u 50% slučajeva biraju hotele, a kod nas masovno koriste privatni smještaj samo zato što čini okosnicu naše ponude.

Možete li pojasniti kako jedan hotelski krevet generira četiri puta više dolazaka nego krevet u privatnom smještaju kad privatni smještaj godišnje ugosti milijun turista više od hotela?
Objašnjenje je jednostavno, hoteli su otvoreni znatno dulje kroz godinu, a uz profesionalizaciju poslovanja i dizanje kvalitete, sve su konkurentniji. Istovremeno, privatni smještaj je uglavnom srednje kvalitete i relativno kratko otvoren pa samim time igra na masovnost. U tom kontekstu, gledajući rast novih kapaciteta i broj dolazaka posljednjih godina, dolazimo do omjera gdje na jedan novi hotelski krevet dolazi četiri puta više dolazaka nego na krevet u privatnom smještaju.

Kako privatni smještaj više uključiti u lifestyle priču koju se nastoji kreirati oko hrvatske turističke ponude?
Vlasnici moraju shvatiti da proizvod niske do srednje kvalitete nema svijetlu budućnost, jer će sami sebe utopiti dampingom. Važno je što prije krenuti u dizanje kvalitete i za pohvalu je što su Ministarstvo turizma i HBOR za to osigurali sredstva.

turizam Turska krade goste našem zimmer freiju

Smatrate da se turizmom ne upravlja, nego se on jednostavno događa. Čiji je to propust?
Govorimo o kolektivnoj krivici, fizički rast prometa u drugi je plan stavljao nužnost modernizacije turističkog sustava. Pitanje upravljanja turizmom treba napokon dovesti u kontekst 21. stoljeća. Ne može sustav turističkih zajednica počivati na zakonima iz 80-ih godina prošlog stoljeća. Ne možemo si dopustiti luksuz da ne idemo u korak s konkurentima kada je riječ o upravljanju destinacijama ili razvoju proizvoda. Trebamo hitan zaokret zastarjelog sustava turističkog upravljanja. U Ministarstvu turizma vide se pozitivni pomaci k razrješivanju naslijeđenih gordijskih čvorova poput turističkog zemljišta, zakona o turističkim zajednicama, pristojbama i članarinama, ali i digitalizacije hrvatskog turizma.

Paket triju turističkih zakona prošao je na sjednici Vlade, što će zacrtane promjene donijeti hrvatskom turizmu?
Prijedlog zakonskih rješenja prvi put nakon niza godina, da ne kažem desetljeća, na agendu stavlja ideje poboljšanja sustava turističkog upravljanja. Među ključnima su redefiniranje odgovornosti i zadataka turističkih zajednica, koje bi trebale postati operativnije, profesionalnije i usmjerenije razvoju. Predviđeno je i povećanje budžeta županijskih TZ-a, decentralizacija budžeta za manifestacije te niz drugih pozitivnih iskoraka. Iako ovaj zakonski paket nije adresirao problem previše usitnjenog sustava TZ-a, koji se neminovno treba okrupnjavati kako bi postao racionalniji i efikasniji, ovo je prvi korak u pravom smjeru i treba ga objeručke prihvatiti za dobrobit hrvatskog turizma.

Hvar SKUPOĆA NA JADRANU Kapučino 46, hamburger 165 kn! Dio folklora ili put u nekonkurentnost?

Zašto bi Hrvatskoj bilo bolje da ima više hotela kad su hotelske kuće često u stranom vlasništvu?
Hoteli su nositelji cjelogodišnjeg poslovanja, a po sezonalnosti Hrvatska je jedna od najlošijih zemalja Mediterana. Stoga nije upitno da nam trebaju hoteli. Sa svega 15-ak posto hotela i sličnih kapaciteta u srazu s Italijom, Francuskom ili Španjolskom koje imaju 50-ak posto hotela nismo dovoljno konkurentni. Vlasništvo hotela je promašena tema jer hoteli za razliku od privatnog smještaja stvaraju višestruke izravne ekonomske benefite na lokalnoj i nacionalnoj razini, počevši od poreza i prireza preko zapošljavanja, ulaganja u infrastrukturu pa do programa društveno odgovornog poslovanja. Možda su najplastičniji primjer kontribucije prihodi od boravišne pristojbe, gdje privatni smještaj s više od 60 posto kapaciteta doprinosi sa svega 20-ak posto prihoda. Iznajmljivanje privatnog smještaja neopravdano je jedna od najniže oporezivanih djelatnosti u Hrvatskoj. Recimo, samac u Zagrebu s prosječnom plaćom mjesečno daje državi 4.338 kuna, a iznajmljivač s 20 kreveta u A razredu turističkog mjesta plaća 6.000 kuna paušalnog poreza cijele godine.

VIDEO Ambasadori hrvatskog turizma

VISERA
EU FONDOVI
Inovacije: Radimo na razvoju robota koji će mnoge poštedjeti zamornog pretipkavanja podataka
  • Hrabraja:

    Korčula, prosle godine bio u 8 mjesecu poluprazna. Fanta u kaficu, ali na bezveznoj lokaciji 23 kn. stari grad bez ijedne kante za smece, jer jbg. ako stavis kantu treba ju netko i cistiti

  • stefj:

    Osim problema s privatnim smještajem imamo i problem velikog rasta cijena. Ako je kava u Zadru skuplja od kave u Parizu postavlja se pitanje zašto doći uopće ovdje. Već davno su cijene potrošnje veće od cijena u npr. Monte Carlu... ... prikaži još! U svemu tome vezanom uz turizam izbjegava se reći činjenica da su nas do sada uglavnom punili studenti i sirotinja. Oni idu u privatni smještaj i ne troše puno novaca, već što mogu donesu sa sobom. Otprilike kao naši ljudi kada idu s hrpom lonaca na skijanje... Ne treba zaboraviti da su većina turista koji dođu ovdje auto turisti. A to znači da nam dolaze Nijemci, Slovenci, Slovaci, Čehi, Mađari, Poljaci, Bosanci. Velika većina njih ne može si priuštiti hotel od 4 ili 5 zvjezdica. A sve što se gradi i uređuje ide u tom smjeru... Nedostaje tu ideja i plan, sve je prepušteno stihiji, a državu jedino zanima kako nahraniti gomilu uhljeba. Nema niti poštene kvalitetne analize na osnovu koje bi se mogla i izraditi strategija razvoja... I onda dobijemo hotele 5* koji su poluprazni, zagađene Plitvice bez adekvatnog smještaja, prazne restorane i kafiće usred sezone i slično...

  • YuBastards:

    Prljavstina na sve strane, gastronomija vecinom svedena na cevape i pljeskavice, zimmer frei, amaterizam i ogromne cijene. To je Hrvatski turizam! Ne slijedi nama jedna kriminalna godina,nego 5-10 godina!