Sporazum vladajuće koalicije zakočio je investicije u energetici teške više od milijarde eura, a prema informacijama koje smo uspjeli doznati, moratorij koji je stavljen na razvoj svih termoelektrana u Hrvatskoj te kapitalni projekt – istraživanje nafte i plina u Jadranu – poslužit će za time-out dok se ne promijene uvjeti pod kojim su te investicije vođene.
Tako nam u HDZ-u kažu da će u idućih pola godine izmijeniti Zakon o ugljikovodicima kako bi se mogao primijeniti novi model podjele prihoda između države i investitora. U međuvremenu se namjerava održati sastanak s ulagačima, među kojima su i ugledni naftaši poput talijanskog ENI-ja, kako bi ulagači bili obaviješteni o budućnosti projekta.
Iran potopio Jadran
Međutim izvori iz krugova investitora kažu nam da smo propustili realizirati prvu fazu projekta i potpisati ugovore za istraživanje triju istražnih područja jer se od rujna kad je potpis ugovora stavljen na čekanje cijena nafte survala na manje od 30 dolara po barelu, a Iranu su prekinute sankcije pa se on otvara kao najatraktivnije tržište za ulaganja. U kombinaciji štednje na ulaganjima zbog niske prodajne cijene nafte i otvaranja Irana koji je po bogatstvu naftom i plinom četvrta najveća sila na svijetu, Hrvatska prestaje biti atraktivna pa je vrlo upitno hoće li se uopće naći interesenata za istraživanje u Slavoniji gdje je bušiti jeftinije, a kamoli za Jadran. Dodatno kompliciranje uvjeta, kažu konzultanti, poslužit će kao dodatni argument tvrtkama da pobjegnu iz Hrvatske, kao što je to napravio američki Marathon Oil, koji je prvo bio zainteresiran za sedam istražnih područja, ali je odustao od Hrvatske čim je čuo glasine da se otvara Iran.
Projekt je trebao donijeti 300 milijuna eura vrijedne investicije. Srećom, ulagači ne mogu angažirati instrument kazne pa odustajanje, osim loše poruke ulagačima, neće donijeti potencijalne troškove za državni proračun.
Moratorijem su zaustavljene i sve termoelektrane, a najveća je svakako Plomin C, čija se vrijednost procjenjuje na 850 milijuna eura. Takvom opaskom zaustavljen je i razvoj termoelektrana na plin ili na biomasu. Moratorij je uključen, kažu nam u Vladi, kako bi se redefinirao projekt koji nije dobio zeleno svjetlo Europske komisije. Naime, HEP je s japanskim Marubenijem dogovorio otkupnu cijenu električne energije od čak 85 eura po MWh, kažu nam upućeni u priču, a tržišna cijena kreće se oko 25 eura pa bi se to moglo definirati kao nedopuštena potpora.
Pet milijuna eura penala
Marubeni, kako nam izvori potvrđuju, zbog odustajanja u posljednjim metrima može aktivirati penale u iznosu od 5 milijuna eura, odnosno ovaj bi moratorij mogao stajati nešto više od 38 milijuna kuna. Zato je od Europske komisije, sugerirali su konzultanti, trebalo tražiti dozvolu za takav ugovor pa na taj način zaobići mogućnost plaćanja penala.
U Vladi nam kažu pak da upravo zbog mišljenja EK treba redefinirati projekt koji svakako žele razvijati. Ideja je da se postavi kao ključni proizvodni objekt, ali tako da svaki distributer dobije pristup kupnji energije s tog objekta. Kažu da je puno bolje platiti i penale nego odvesti projekt krivim putem. Za Plomin C kažu da je izuzetno važan ne samo zbog opskrbe energijom već i zbog ekološkog razvoja. Njegovim dovršenjem omogućilo bi se zatvaranje prvog bloka termoelektrane Plomin, što bi značilo ispuštanje tek desetine krutih čestica u zrak u odnosu na današnje stanje, odnosno deseterostruko manje onečišćenje okoliša.
Redefiniranje energetske politike trebalo bi se izvesti jako brzo – u idućih šest mjeseci – u periodu u kojem je zamišljeno i dogovaranje o rekonstrukciji Vlade u kojoj bi posebno mjesto trebalo imati ministarstvo energetike.
>> Brzom prodajom pet, šest tvrtki do 500 milijuna eura
Hrvatska ne smije riskirati svoje more ako i to izgubimo gotovo je!