Za domaćom junadi u nas nema veće potražnje ni u jeku turističke sezone, ni za kilogram. Dapače, trgovci još više uvoze, a iako našu junad traže na inozemnim tržištima poput talijanskog, hrvatski su stočari na rubu egzistencije, upozoravaju iz Udruge za tov i uzgoj junadi Baby Beef.
– Potražnja postoji, ali profit je mali. Najviše se žive junadi izvozi u Italiju, zatim u Libiju, dok su se količine za Libanon znatno smanjile. Nakon libanonske krize potražnja se na Bliskom istoku u odnosu na 2019. i više nego prepolovila. Na to smo tržište do prije nekoliko godina izvozili 40.000 komada junadi, a sad zajedno s Libijom, koja nam se nedavno ponovno otvorila, ostvarujemo tek polovicu te brojke – objašnjava predsjednik Udruge Darko Celovec.
Stočna hrana poskupjela
Talijansko tržište u međuvremenu se diglo s 40 na 60 tisuća komada, dok je izvoz mesa (nadaleko cijenjenog milanskog reza) na istim razinama kao i prije korone. Svi ucjenjuju, traže jeftinije. No dok su inputi stočara rasli 50-60%, finalna cijena junadi trenutačno je tek 10% viša u odnosu na 2020., što je najlošiji porast u zadnjih 10 godina.
– Cijena žitarica koja je, uz ulaznu cijenu teladi u kalkulaciji tova najveća stavka, viša je 60%. Kukuruz i pšenica poskupjeli su s 1-1,10 kn/kg na 1,80. Proteinska krmiva, suncokret, soja, skuplji su 60-70%, a cijena teladi koju kupujemo za 30%. Trošak radne snage porastao je 30-40%, a enormno su poskupjele i usluge transporta, održavanja... Ostane li cijena kukuruza koji je nama glavna sirovina na ovogodišnjim razinama, siguran sam da će tovno govedarstvo koje je bilježilo lagani godišnji rast proizvodnje, iduće godine zabilježiti strmoglavi pad – tvrdi Celovec. Dodaje kako će se nakon katastrofe koja traje već godinu dana rijetko koji proizvođač odlučiti na daljnji tov. Onima koji imaju svoju proizvodnju stočne hrane više će isplatiti izvoz žitarica po trenutačnim cijenama, nego ulazak u rizik tova.
– Ova situacija pogoduje proizvođačima iz EU koji su godinama suportirani raznim “stimulacijama” svojih vlada. I Zeleni plan EU također im pogoduje pošto su oni svoju konkurentnost stjecali zadnjih 20-30 godina pa se sada mogu lakše prilagoditi novim “zelenim” uvjetima. Bilo bi nezahvalno reći da država ne poduzima ništa, ali to su sve vatrogasne mjere koje ozbiljnim proizvođačima ne pružaju stabilnost kakvu imaju austrijski, francuski ili njemački stočari – tvrdi Celovec. Jedina vrijedna spomena je vatrogasna mjera za dobrobit životinja, napominje naš sugovornik te dodaje kako stočari stalno ističu važnost domaće poljoprivredne proizvodnje, koja proizlazi od stočnog fonda i poljoprivrednog zemljišta.
Rasle potpore
– Prema ispregovaranim iznosima za zahtjeve dobrobiti životinja u novom sedmogodišnjem programskom razdoblju, počevši od 2021. ostvareno je povećanje potpora na ukupno mogućih 177,76 eura po uvjetnom grlu što je gotovo tri puta više nego 2018.-2020. (62,35 eura), uz mogućnost ostvarenja 579 eura po farmi za plan hranidbe, što je povećanje od gotovo devet puta u odnosu na dosadašnju visinu potpore – tvrde iz Ministarstva poljoprivrede te dodaju da je sektor tovnog govedarstva i kroz proizvodno vezane potpore ostvario 88,2 milijuna kuna, te privremenu izvanrednu pomoć od 4,3 milijuna kuna zbog poremećaja na tržištu uzrokovanih pandemijom. Sektor je, tvrde, sudjelovao i u ostvarivanju potpora za primarne proizvođače zbog otežanih uvjeta poslovanja uzrokovanih pandemijom u visini 24,999.846,60 kuna.
VIDEO Posljedice nevremena u Rimskoj ulici u Sisku
Objektivno, nitko ni ne jede junad kod nas na sezoni. Ako se i pojede, to je nešto ustajalo godinama. A to je bolje uvesti izvana. Nije čudo da smo najdeblja nacija u EU. Ćevapčići, šiš-ćevapi, hamburgeri, janjetina, svinjetina, lignje pune kolesterola, pommes.. i da ne nabrajam.