Naslovnica Biznis Gospodarstvo

Može li se umjesto čaše vratiti 20 boca

Pravni portal IUS - INFO organizirao je predavanje dva suca Vrhovnog suda o ništetnosti, pobojnosti i raskidanju ugovora u sudskoj praksi
22. rujna 2018. u 15:51 5 komentara 1798 prikaza
Pogledajte galeriju 1/2

Kad sudac Vrhovnog suda poruči da u slučaju ugovora o CHF kreditima ne treba biti ni pravnik ni sudac te da je dovoljno vidjeti kako je rata kredita sa 6000 narasla na 11.000 kuna, i da potrošač ne može umjesto jedne čaše vode vraćati 20 boca, dužnici u CHF-u dobivaju nadu da bi i pojedinačne parnice koje će voditi na osnovi kolektivne presude o ništetnosti promjenjive kamatne stope i valutne klauzule mogle u hrvatskom pravosudnom prostoru ispraviti štetu koju su im donijeli nepošteni ugovori.

Švicarci Slučaj Franak Sad se može krenuti u borbu za ništetnost svih toksičnih kredita

Za eure i kune pojedinačno

A upravo je tako dvojbe oko ništetnosti sumirao Dragan Katić, sudac Vrhovnog suda RH, koji je sa svojim kolegom Jadrankom Jugom jučer u organizaciji pravnog portala IUS-INFO održao predavanje o ništetnosti, pobojnosti i raskidanju ugovora u sudskoj praksi. Sudac ističe da cijela Europa pravno ide u smjeru zaštite potrošača te da i oni uče od njih, sa svrhom da novac koji nisu trebali dati dobiju natrag te da se uspostavi pravedna, razumna ravnoteža u odnosima banke i potrošača, koja je narušena. Upućuje i na učestalost korištenja riječi “razumno” u presudama Europskog suda.

Predrag Štromar UTRKA ZA SUBVENCIJE U eurozoni su kamate na stambene kredite 1,8%, u nas povlaštene 3,7%

Suci su analizirali aktualne pravomoćne presude u dijelu koji se tiče ništetnosti pojedinih odredaba, prava na ništetnost i kod konvertiranih kredita, zastaru... i, sudeći po tome koliko se pristupi razlikuju i između njih dvojice, nesumnjivo će se još lomiti koplja kad pojedinačni postupci dođu do razine Vrhovnog suda. Jadranko Jug vrlo čvrsto stoji uz tezu da su ništetne samo pojedine odredbe ugovora, ali ne i cijeli ugovor koji može opstati bez njih te da se vraćanjem na stanje u trenutku podizanja ugovora ustvari vraća na uvjete koje je klijent u tom trenutku mogao podnijeti. S druge strane Katić, ograđujući se time da ne zna što će u konačnici reći Vrhovni sud, otvara i treću mogućnost – da se cijela politika banke kad je nudila kredite u CHF proglasi nepoštenom poslovnom politikom koja može srušiti cijeli ugovor. Jug također ne smatra da se ništetnost promjenjivih kamata u CHF kreditima automatski odnosi i na eure i kune jer su CHF krediti drukčiji činjenični “supstrat” te bi slučajeve trebalo rješavati pojedinačno.

Na pitanja iz publike vezana uz pravo na povrat preplaćenog kod konvertiranih kredita, Jug napominje da se ništetan ugovor ne može konvalidirati naknadno, prema Zakonu o obveznim odnosima. No, ističe i da je Sud EU u Luksemburgu, u mađarskom slučaju konverzije u domaću valutu u slučaju OTP banke, odlučio da se direktiva koja uređuje ništetnost zbog nepoštenih odredaba ne primjenjuje u slučaju kad je intervencijom države u ugovor ugrađena zakonska klauzula kojom se ispravljaju te nepoštene odredbe. On smatra da je takav slučaj i kod konverzije, ali da to ne znači da druga ništetna ugovorna odredba, o promjenjivoj kamatnoj stopi, treba biti isključena iz primjene direktive, a da dužnici koji su konvertirali imaju pravo na razliku po preplaćenim kamatama, ali ne i za valutnu klauzulu. Katić je, s druge strane, vrlo kritičan upravo po pitanju valutne klauzule te ističe da su financijske institucije morale dati dovoljno informacija da korisnik donese valjanu odluku i upozoriti ga na rizik klizanja CHF-a te se na ništetnost po toj osnovi mogu pozvati čak i u ovršnim postupcima, bez obzira na njihovu fazu, i tražiti privremenu obustavu postupka dok traje sudski proces.

Zdenko Adrović ZDENKO ADROVIĆ Dvojbeno je da većina dužnika nije znala za rizik kredita u CHF

Zastara prekinuta

Budući da je i u publici bilo dužnika u CHF koji vode postupke protiv banaka, a istodobno i one vode ovršni postupak protiv njih, ispostavilo se da su takvi zahtjevi dosad redom odbijani. Katić je izrazio žaljenje što zakonodavac nije poduzeo neke mjere i doveo potrošače u poziciju da ne budu u situaciji da izgube domove i da im se sruši cijeli život. Kad je posrijedi zastara, složili su se suci, ona je prekinuta ondje gdje nije nastupila prije pokretanja kolektivne tužbe u travnju 2012., i teče od nedavne pravomoćne presude Vrhovnog suda o ništetnosti. 

Pogledajte i video Grmoja Plenkoviću u Saboru: 'Ti ćeš mi reći da sjednem?!'

Top 3 festivala koje obožavaju poslovnjaci: Gdje se zabavlja Generacija X?

A1 izdvaja za Vas

  • Vlaskoulicanec:

    I opet polako i svakome razumljivo: banke su trgovci koji nude svoju robu po određenoj cijeni, u ovom slučaju kamate. Svako zaduživanje u stranoj valuti donosi rizik a nagrada zajmoprimcu za taj rizik su niže kamate. I SVI koji su ... prikaži još! uzimali kredite u švicarcima su to znali. Samo ja znam najmanje 10-tero koji su se k.určili jeftinim kreditom. Pa je onda došla jednoga dana maca na vratanca: ovdje porastom vrijednosti franka. I sada bi ti isti koji su godinama plaćali daleko nižu kamatu no oni normalni koji su se zadužili u kunama, da im se opet da povlastica niske kamate i razlika tečaja... Riječju: dobitak je privatan, gubitak javan. I sada bi mi svi morali plaćati za njih. E malo morgen!

  • mikrogrizzly:

    Mediji "gude svoje" jer je hrpa medijskih djelatnika uzela svojedobno kredite u CHF, uklj. i nekoliko ministara (npr. Dalić) jer ih "prebacila pamet" uslijed silne pohlepe. Kako je doista bilo, utipkajte: ‘Švicarci’ su sve do 2010. bili u plusu, ‘rugali ... prikaži još! se’ eurima, a onda se otvorio pakao... Dakle, kredit u CHF paritetu je bio odličan kratkoročni, u to doba sredinom prošlog desetljeća čak 2/3 svih prodanih automobila se prodalo na kreditne linije u CHF i vrlo dobro su prošli jer su to bili 2-5 godina krediti i nije ih "štrajfala" grčka kriza 2010. kad je došlo do slabosti eura i propinjanja tečaja CHF. Što se tiče dugoročnih, a tko je od dužnika mogao očekivati da će biti tečaj i kamate "betonirani" u idućih 20-30 godina, na koliko su se oni zadužili!? Gdje im bila pamet (u članku imate lokaciju, jedan auto se mogao kupiti za razliku ili jedna soba više)? I sad te iste banke lihvari, protuustavno djeluju, kamatare i sl. etikete - a niz godina su držali dužnike u CHF u povoljnijim otplatnim uvjetima od onih u eurskim ili kn kreditima!? Onda nitko se nije sjetio tužiti banku i tražiti ništetnost?

  • Zeus609:

    Ako slučaj franak nije pouka građanstvu gdje su na ljestvici... Onda je tek ovo sve katastrofa... Biti odgovoran je nužnost svakog pojedinca... Znaći ne banka(kockarnica) ne kamatama, ne zaduženju!!! U suprotnom da, propast!!!!