U prvom tromjesečju ove godine vrijednost hrvatskog robnog izvoza pala je za milijardu kuna, a uvoz je skočio za 2,6 milijardi kuna u odnosu na isto razdoblje 2017. godine. Prvi put nakon 2013., godina je počela padom ukupnog izvoza za četiri posto, i to uglavnom zahvaljujući podbačajima na trećim tržištima.
Nagli skokovi u kraćem vremenskom razdoblju dosad su obično bili vezani uz brodogradnju, no iza ovogodišnjeg pada izvoza ne stoje škverovi i neisporučeni brodovi. U siječnju i veljači najviše je podbacio izvoz struje, lani je vrijednost izvoza električne energije i plina bila nešto veća od milijardu kuna, a ove godine pala je na 454 milijuna kuna. Nadalje, za nešto više od trećine smanjen je izvoz u djelatnosti poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, a slično smanjenje od 35 posto bilježi i farmaceutska industrija koja inače drži oko 7 posto hrvatskog izvoza. Teže preko granice odlazi i namještaj – gdje je pad 12 posto, te odjeća s minusom od 4 posto.
Inače, od ulaska u Europsku uniju, hrvatski je robni izvoz porastao 40 posto, a broj izvoznika se utrostručio. Prvo ovogodišnje tromjesečje također bilježi povećanje izvoza u zemlje EU od 2,6 posto, na 16,8 milijardi kuna, a izvoz u treće zemlje pao je 16 posto, na 7,5 milijardi kuna. Dva najveća izvozna tržišta EU, Njemačka i Italija, i dalje stoje dobro, s povećanjem od 16 i 10 posto, u plusu od 12 posto je Austrija, no pada treće po veličini izvozno tržište, slovensko, oko četiri posto. Od značajnijih partnera u EU, vrijedi zabilježiti pad izvoza u Mađarsku za 12 posto.
Minusi su evidentirani u četvrtom hrvatskom izvoznom tržištu – u BiH 9 posto te u Srbiji oko 10 posto. Moguće je da su ti padovi povezani s Agrokorom, u čijim su trgovačkim lancima domaće tvrtke plasirale puno svojih prozvoda. Uvozna je dinamika manje turbulentna uz 6,6% godišnjeg rasta za koji je uglavnom zaslužna prerađivačka industrija, i to proizvodnja motornih vozila i prikolica, kemijska, metalna i strojarska industrija te proizvodnja prehrambenih proizvoda, drva, odjeće i proizvoda od gume i plastike. Pokrivenost uvoza izvozom pala je s lanjskih 65 na 58 posto, a trgovinski deficit digao se na 17,4 milijarde kuna.
Prošla 2017. je bila rekordna po izvozu. Po prvi put smo prešli 100 milijardi kn izvoza, malo se usporilo, ali isto je i u ostalim državama EU i EU kao cjelini u prva tri mjeseca. Raste nam uvoz zbog snažne potrošnje, mislim da smo u ožujku među državama EU imali najveći rast potrošnje. Inače, usporedite izvoz 2017. sa 2008. godinom kada smo imali rast BDP-a od 5%, te 2008. smo izvozili 70 milijardi kuna robe na godišnjoj razini. Zadnjih godina je Hrvatska jako podigla rast izvoza i imamo puno zdraviji rast BDP-a danas nego te rekordne po svemu 2008. godine.