Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 156
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
Dubravko Mihaljek

Hrvatski ekonomist u Švicarskoj: Svjetski BDP pao 3,5%, rastao je jedino kineski

Foto: Goran Stanzl/PIXSELL
1/3
30.01.2021.
u 23:00

U većini velikih privreda povratak na ekonomsku razinu iz 2019. ne očekuje se prije 2022. godine

Tipične krize započinju usporavanjem stambene izgradnje i investicija te se najviše osjećaju u vanjskoj trgovini, dok su uslužne operacije otpornije na takva kretanja. Recesija izazvana pandemijom koronavirusa imala je drugačiji tijek, te je donijela osjetne padove za zračni prijevoz, turizam i kulturne aktivnosti. Turizam je u prijašnjim krizama bio prilično otporan, te se nakon velike financijske recesije oporavio za devet mjeseci, nakon epidemije SARS-a za pet mjeseci, a terorističkog napadu u Americi šest mjeseci, istaknuo je Dubravko Mihaljek, voditelj jedne operativne jedinice Banke za međunarodna plaćanja u Baselu, u virtualnom predavanju o svjetskoj privredi u godini pandemije, u organizaciji Instituta za javne financije.

Svjetski BDP smanjio se lani 3,5 posto u odnosu na 2019. godinu, a od velikih ekonomija jedino je Kina ostvarila pozitivan rast. Za većinu ostalih velikih privreda očekuje se da će razinu BDP-a iz 2019. ostvariti najranije 2022. godine. Neka obilježja pandemijske recesije mogu se usporediti s prirodnim katastrofama. Zatvaranje proizvodnih kapaciteta i uslužnih djelatnosti, drastično ograničavanje mobilnosti i druge posljedice lockdowna presjekle su velik dio agregatne ponude i potražnje, a kombinacija velikog i istovremenog pada ponude i potražnje nije zabilježena u novijoj ekonomskoj povijesti.

Golema državna pomoć

Mihaljek ističe da su u izvanrednim okolnostima, monetarne i fiskalne politike reagirale pravovremeno, ciljano i u nikad ranije viđenom opsegu. Velike središnje banke odmah su stabilizirale globalne financijske tokove, a fiskalna je politika nadoknadila dio izgubljenog dohotka zaposlenima i poduzećima. U razvijenim zemljama pomoć države dobilo je 70 posto stanovništva, no u zemljama u razvoju taj je udio samo 20 posto.

Mihaljek ističe da se svjetska privreda u cjelini pokazala iznenađujuće prilagodljivom i otpornom. Jedan od razloga za optimizam je iznenađujuća otpornost industrijske proizvodnje i svjetske trgovine. Brojne uslužne djelatnosti – logistika, telekomunikacije, softverske aplikacije, maloprodaja – također su se pokazale prilagodljivima, a poljoprivredu i građevinarstvo restriktivne mjere nisu bitno ni pogodile. Popuštanje restriktivnih mjera prošloga ljeta pokazalo je da se aktivnost može vrlo brzo obnoviti i u tradicionalnim uslugama poput restorana, putovanja i turizma, naveo je Mihaljek.

Dublje nejednakosti

Očekivanja budućih kretanja su vrlo optimistična, te su temeljena na vijestima o cjepivima i početku cijepljenja. Međutim, oporavak ove godine neće biti tako brz kao što je bio u trećem kvartalu prošle godine. Postoji znatna razlika između pandemijske recesije i velike financijske krize i kod položaja banaka koje su tada bile u epicentru krize, ali su sada zbog svih promjena u superviziji i regulaciji banke ušle u pandemiju s više kapitala i zdravijim bilancama, što je puno značilo za otpornost svjetske privrede.

U velikoj financijskoj krizi 2008. godine došlo je četiri kvartala kasnije do strahovitog porasta stečajeva, dok je sada broj stečajeva smanjen u odnosu na 2019. zbog financijske pomoći država. Druga zanimljiva karakteristika je velika otpornost tržišta stambenih nekretnina. Rasle su i cijene i potražnja jer je velik broj ljudi počeo raditi kod kuće ili se selio u manje naseljena mjesta. No, potražnja za poslovnim prostorima je osjetno pala. Neke se uslužne djelatnosti kao što su jeftini turistički letovi, krstarenja, kongresi, poslovna putovanja, iznajmljivanje uredskog prostora – vjerojatno nikada neće vratiti na pretpandemijske kapacitete.

Zabrinjava i produbljivanje ekonomskih nejednakosti između nisko i visokoobrazovanih radnika, no pozitivno je što je došlo do smanjenja zagađenja. Jednako tako spoznala se važnost zdravstvenog sektora za ukupnu ekonomiju, rekao je Dubravko Mihaljek.

Kad je riječ o Hrvatskoj i mogućnosti da se zbog rasta javnog duga uspori prihvaćanje eura, istaknuo je kako je svuda došlo do povećanja javnog duga. Važnija je tendencija smanjivanja javnog duga u srednjem roku od njegove razine u određenom trenutku, ističe ekonomist.

Ključne riječi

Komentara 7

SP
Spezzi
13:11 30.01.2021.

Tom svjetskom padu BDP-a je Hrvatska obilato pomogla sa padom većim od 10%. Fala Bogu da smo u nečem prvi.

IP
info_punkt
13:17 30.01.2021.

"jedino je Kina ostvarila pozitivan rast"...... sjajna formulacija... mi ostali ostvarili smo negativan rast i shodno tome, dobit ćemo negativne povišice plaća.

MI
MihaelMiloš
12:10 31.01.2021.

Susedi srbi su ostvarili bdp +3.5 a mi hrvati - 1do-2bdp..hdz je kriv zbog toga

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije