Stečaj ili restrukturiranje Uljanik grupe dva su scenarija između kojih je Vlada vagala, a prema neslužbenim informacijama Večernjeg lista, zaključeno je da je stečaj jeftinije i izglednije rješenje. Ipak, u izjavama nakon sastanka koalicijskih partnera nema jasne potvrde da je tako i odlučeno. HDZ-ovac Branko Bačić kazao je da su uzeli još nekoliko dana za odluku.
Partneri protiv spašavanja
Konačno je jasno i da je restrukturiranje duplo skuplje od stečaja. Procjene, naime, govore da stečaj stoji oko 4,1 milijardu kuna, a restrukturiranje najmanje 7,6 milijardi kuna u najboljem scenariju, bez kostura u ormaru. Da se gleda samo financijski, odluka bi bila jednostavna, a s obzirom na to da je ona politička, očito je da će Vlada priopćiti presudu za nekoliko dana.
Razmišlja se o tome što bi značio stečaj Uljanika za hrvatsku brodogradnju. Tu nije samo pitanje zaposlenika ni brodogradnje, tu je pitanje znanstvenih institucija, drugih djelatnosti. Zato smo si uzeli time-out od nekoliko dana – rekao je Bačić nakon sastanka. Međutim, i utjecaj brodogradnje na ekonomiju izmjeren je i, prema Državnom zavodu za statistiku, ona nosi samo 1,5 posto ukupnih ekonomskih aktivnosti u našoj ekonomiji, što govori o niskom utjecaju na ukupna gospodarska kretanja. Poznato je da su ministri financija Zdravko Marić i ministar gospodarstva Darko Horvat bili na suprotstavljenim stranama.
Koalicijski partneri HDZ-a u većini su pak podržali stečaj kao rješenje jer ne žele odgovarati za nove sanacije brodogradnje u koju se dosad uložilo gotovo 35 milijardi kuna poreznih obveznika. Svaka četvrta kuna koju su brodogradilišta potrošila slila se iz državnog proračuna, a brodovi su pokrili samo 70 posto troškova škverova od hrvatske samostalnosti. Protiv sanacije Uljanik grupe su Darinko Kosor iz HSLS-a, Reformisti, Kažimir Varga iz Kluba Milana Bandića te Branko Hrg koji je poručio da nijedna državna kuna ne smije ići u brodogradnju. Međutim, država će ipak morati plaćati njegove dugove, ali ako se zaista odluči za stečaj, Vlada će financijski proći bolje nego u drugoj opciji. To pak ne znači nužno i kraj brodogradnje na sjevernom Jadranu jer se proizvodnja može nastaviti nakon stečajnog procesa.
Država pak u tom procesu ima jaču zaštitu jer preuzima svu imovinu škverova kao najveći vjerovnik, a u nju pripadaju i nedovršeni brodovi koji stoje na dokovima u Rijeci i Puli. Moguće je, ako se proces provede brzo, uvesti i strateškog partnera koji može nastaviti raditi u tvrtki očišćenoj od dugova. Važno bi bilo završiti najskuplji brod jaružar, koji je opterećen jamstvima od 923 milijuna kuna, koja se mogu spasiti ulaganjem dodatnih 160 milijuna kuna u njegov završetak. Naručitelj tog broda spreman je pričekati završetak broda do početka rujna.
Ostalo 3000 radnika
Stečaj Uljanika jeftiniji je od restrukturiranja u kratkom roku, no je li to tako kada se uključi projekcija stečaja na dulji rok, pitanje je za polemiku – kazao je ministar Horvat uoči sastanka. On se od početka zalaže za spas škverova, no čini se da nema jaku podršku u tom nastojanju. Od koalicijskih partnera javno ga je podržao Furio Radin, dok je Ivan Vrdoljak iz Hrvatske narodne stranke istaknuo da želi vidjeti računicu što za građane znači stečaj, a što restrukturiranje te što nosi nastavak proizvodnje i je li ona moguća u stečaju.
Konačnu odluku ipak donosi Vlada, a ne parlamentarna većina, ali osim koalicijskih partnera, ni građani ne podržavaju spašavanje Uljanik grupe te su i u anketama izražavali da ne žele sanirati škverove. U prošloj i ovoj godini za Uljanik grupu, odnosno jamstva za otkazane brodove, iz proračuna je isplaćena 3,1 milijarda kuna, a u proračunu za 2019. rezervirano je još 1,7 milijardi kuna. U cijeloj grupi ostalo je manje od 3000 radnika, među kojima je puno administracije, dok je oko 1500 radnika napustilo škverove.
Video: Izjave članova sindikata nakon sastanka s Upravom Uljanika
Na "dulji rok" se može, malo po malo, više i ukrasti. Jel' tako ministre ?