Godina velikih financijskih lomova i kraha niza utjecajnih osoba u političkom i gospodarskom životu države nije bila toliko tragična za stanovništvo. U godini u kojoj je bruto društveni proizvod pao šest posto, a prodaja u trgovinama 15 posto, zaposleni su uspjeli sačuvati dostignutu razinu plaća oko 5300 kuna.
78.000 otpuštenih
Statistika kaže da prosjek popravlja prvi dio 2009. jer su nakon uvođenja kriznog poreza od sredine ljeta i plaće počele gubiti na vrijednosti. U kuće obitelji u kojima nije bilo otkaza i ove bi godine, prema dostupnim podacima o plaćama, mirovinama i drugim socijalnim naknadama, trebalo pristići oko 90.000 kuna dohotka – približno 7500 kuna na mjesec!
Kriza je, međutim, stigla u domove građana koji su ostali bez posla, a takvih je u posljednjih godinu dana bilo 78.000. U HNB-u procjenjuju da se, mjereno udjelom u BDP-u, i u godini krize financijska imovina građana neznatno povećala te je u rujnu iznosila 70 posto BDP-a. To blago povećanje nije, međutim, posljedica većeg bogaćenja i znatnijeg rasta prihoda nego znatnog pada BDP-a.
Kriza je, usto, promijenila ponašanje građana koji su se prometnuli u velike štediše nakon razdoblja dominantne potrošnje. Usporedbe radi, Goran Bakula, savjetnik NHS-a, izračunao je da je prosječna zaduženost kućanstava u devet mjeseci 2009. smanjena za 3000 kuna, sa 101.000 kuna potkraj prosinca 2008. na 98.000 do početka listopada. Građani su smanjili kreditnu zaduženost za četiri milijarde kuna, ali su istovremeno povećali oročenu štednju u bankama (107,8 milijardi kuna) za šest milijardi kuna.
HNB je izračunao da je stanovništvo imalo najveći gubitak financijske imovine u 2008., kada su dionice u njihovu vlasništvu izgubile na vrijednosti oko 15 milijardi kuna. Vrijednost dionica u vlasništvu građana procijenjena je 2008. na 92 milijarde kuna, a kako ove godine nije bilo većih gubitaka na burzi, vjerojatno se na toj razini zadržala i sada.
Ekonomski je institut 2005. izračunao da stambene nekretnine u vlasništvu građana vrijede oko 700 milijardi kuna, pa se s obzirom na kretanje cijena od 2006. do 2008. može zaključiti da ni taj "imetak" nije izgubio na vrijednosti. Unicredito već nekoliko godina uspoređuje vrijednost financijske imovine tranzicijskih država i prema njima Hrvatska prednjači i s neto financijskom imovinom (štednja, dionice...) građana, ali i sa zaduženošću. Imovina Hrvata iznosila je 45 posto BDP-a, Čeha 37 posto, Poljaka 35 posto...
Rekorderi po trošenju
Hrvati su bili rekorderi i po potrošnji, pa je tako u razdoblju od 2000. do 2008. godišnje kupovano 70 do 88 tisuća novih automobila.
Kriza i izostanak bankovnih kredita ove su godine spustili broj prodanih auta na 41 tisuću, jer su, očito, aute kupovali oni koji imaju novca, tvrtke i bogatiji sloj stanovništva. Da je kriza dobra prilika za one koji imaju novca, potvrđuju i banke koje tvrde da se na njihovim akcijskim prodajama stanova na kredit proda tek svaki peti stan. Ostali su plaćeni gotovinom.
Znaci 4 od 5 stanova proda se za gotovinu ?!?! Da, a onda je svizac...