Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 53
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
Konferencija Poslovnog dnevnika “Zagreb financijsko središte”

Euro otvara šanse, ali o nama ovisi koliko ćemo golova dati

Zagreb: Konferencija Poslovnog dnevnika "Zagreb - bankarsko i financijsko središte"
Foto: Luka Stanzl/PIXSELL
1/4
09.11.2022.
u 23:30

Apsolutno najveća korist je uklanjanje valutnog rizika, baš s obzirom na specifičnost našeg gospodarstva koje je visokoeurizirano, smatra Michael Faulend, viceguverner HNB-a

Nevjerojatan je razmak između kamata koje su rasle na tržištima gdje nema eura i kod Hrvatske koja uvodi euro i u kojoj nema pomaka.

Usto, percepcijski se nešto mijenja na bolje i glede statusa Hrvatske kao destinacije za investicije. Interes raste i kod stranih investitora, pa je očito za to bitan faktor znatno bolje planiranje zbog stanja najnižih kamata u Europi. U Češkoj su kamate 5 posto na stambene kredite, u Njemačkoj 3,5%, a u Hrvatskoj 2,5%. Istaknuo je to predsjednik uprave Erste banke Christoph Schoefboeck na panelu “Za euro spremni” u sklopu jučerašnje Konferencije Poslovnog dnevnika “Zagreb – bankarsko i financijsko središte”.

Sudionici su raspravili o utjecaju ulaska Hrvatske u eurozonu na financijski i bankarski sektor, i to kroz prizmu troškova i benefita, zakonskih procedura i promjena regulative.

Koristite digitalne usluge

Za euro smo spremni a uvođenje eura je izuzetno dobro zbog tajminga, odnosno san se događa. Veliki je to izazov za banke koje će u tome uspjeti. Koristite digitalne usluge”, napomenuo je Schoefboeck dodajući da će euro pomoći u planiranju dugoročnog razvoja Hrvatske, ali” država treba nastaviti s reformama”. Zaključak procesa na koji smo se pripremali gotovo pet godina, na upit moderatora glavnog urednika Poslovnog dnevnika Vladimira Niševića, ujedno i dodatno odgovor na pitanje je li dva mjeseca prije ulaska sve dovršeno, iznio je i direktor Hrvatske udruge banaka Zdenko Adrović koji očekuje da bi tehnički aspekt zamjene eura trebao proći dobro.

No, i sam je postavio pitanje kako će se Hrvatska snaći u euru.

- Euro stvara i otvara šanse, a koliko ćemo dati golova, ovisi o nama - rekao je Adrović.

Prema istraživanjima HUB-a, a kasnije potvrđenim i analitikom HNB-a, ukupan trošak bankarskog sustava u uvođenju eura iznosi više od 100 milijuna eura. Prema Adroviću to je direktni trošak koje banke imaju tako da će u 2023. bankarski sektor nominalno biti najveći gubitnik od uvođenja eura, jer banke gube oko 2,2 mild kuna prihoda zbog izostanka mjenjačkih poslova. Međutim, strukturno i politički gledano, najveći je dobitnik jer se otvaraju nove perspektive, a bankarski sektor ima potencijal održati brži i strukturno bolji rast Hrvatske.

- Vidimo korist za hrvatsko gospodarstvo koje može rasti na relativno nižim kamatnim stopama, a i za građene, pod uvjetom da nam se desi ciklus razvoja koji svi zazivamo - kaže Adrović.

- Na duži rok gledano financijski sektor koji je stabilan i ima veliku likvidnost moći će pratiti investicijske projekte čime će bankarski sektor nadoknaditi svoj početni minus - navodi Schoefboeck te ističe da ne treba čekati na poteze države, već poziva tvrtke da koriste prilike koje otvara euro.

Druge zemlje, kazao je, imale su sporiji prijelaz – primjerice za keš 6 mjeseci, a mi imamo 2 tjedna, pa će se po njemu velika većina transformacije dogoditi u par dana u siječnju. U drugoj polovici siječnja svi bankomati bit će prilagođeni na euro, kazao je Adrović, no važan je savjet Erste banke tvrtkama jer su banke počele naručivati gotovinu u eurima.

Ne čekati zadnji dan

- Nemojte čekati do zadnjeg dana, jer će tada biti ogromna gužva. Vrio su kratki rokovi, a kad tvrtka dobije novac koji je naručen za svoje potrebe, preporuka je da tvrtke brzo dođu po novac tako da se stvara gužva u prosincu - kazao je Schoefboeck.

U dijelu kreditiranja malih i srednjih poduzetnika prema članici Uprave HAMAG-BICRO Marijani Oreb, pripremaju se velike novosti, i to kao obogaćivanje ponude za koju je karakteristično da ova institucija daje fiksnu kamatnu stopu u trenutku kad se najavljuje povećanje, zbog čega ima iznimnu potražnju za kreditima.

Za ilustraciju navela je da za kredite od 25 do 100 tisuća eura kamata iznosi 0,8%, no i da planiraju otvaranje novih niša. Kroz socijalni fond koji dosad nisu imali, a u novoj perspektivi i kroz novi vid proizvoda. M. Oreb je iznijela očekivanje da će uz subvencije kamatne stope, u ponudi imati i kombinaciju grantova i kredita.

Kroz poticanje poduzetnika na uredno vraćanje kredita, uz ispunjavanje određenih kriterija poput povećanja broja zaposlenih ili izvoznih plasmana, nakon određenog razdoblja urednog vraćanja kredita, to znači da se otvara prostor za grant u dijelu ostatka kredita, navela je Oreb.

Darko Gulija, CTO, Elektronički računi smatra da euro daje perspektivu i povećava tržište za elektroničke račune.

- Od banaka očekujemo da nas gledaju kao partnere u zajedničkoj inovativnosti na otvorenim platformama veznim uz e-plaćanje na jedinstvenom tržištu - kazao je.

Za razliku od bankarskog sektora, kod implementacije eura imamo neusporedivo manje problema, istaknuo je predsjednik Udruženja investicijskih i mirovinskih fondova HGK Hrvoje Krstulović.

- IT troškovi su manje kompleksni, a u suradnji s Hanfom dio njih je sveden na malu razinu. Na strani prikupljanja imovine očekujemo glede naših plasmana veću likvidnost izazvanu dolaskom stranih ulagatelja i kroz IPO aktivnosti veće kapitaliziranih domaćih tvrtki - naglasio je Krstulović.

Banke su spremne fiksirati kamatnu stopu na 5 ili 10 godina, naglasio je predsjednik uprave Pro grupe Vjeko Peretić.

- Građani su i dalje tromi i čekaju da vide rast kamatnih stopa - upozorio je Peretić.

>> VIDEO Papa Franjo: Svaki put kad žena dospije na visoku poziciju u Vatikanu, stvari se poboljšaju!

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije