Naslovnica Biznis Gospodarstvo

Brodogradnja diže industriju

Industrijska proizvodnja rasla 2,6%, uz brodove vukli kemijska, drvna i farmaceutska industrija. Četvrti kvartal BDP bi mogao rasti 2,5%
30. siječnja 2016. u 14:15 1 komentara 449 prikaza
škver,Split,brodogradilište
Foto: Ivana Ivanović/PIXSELL

U godini iza nas ostvaren je rast industrijske proizvodnje od 2,6 posto, što je nakon pet godina pada druga godina zaredom u kojoj industrija raste. Zbog minusa ostvarenih od 2009. do kraja 2013. godine, domaća je industrija još uvijek oko 15% slabija nego što je bila 2008 godine, no oporavak je trajnije naravi. Sličan tempo rasta očekuje se i ove godine.

Podcijenili rast

Analitičari RBA uočavaju da je rast industrijske proizvodnje u 2015. posljedica rasta prerađivačke industrije od 3,5 posto, a ona čini četiri petine ukupne industrije te rudarstva i vađenja (5%). S druge strane u djelatnosti opskrbe električnom energijom, plinom, parom i klimatizacijom zabilježen je godišnji pad od 5,6%.

Glavni pokretači rasta prerađivačke industrije s dvoznamenkastim stopama rasta bili su proizvodnja ostalih prijevoznih sredstava, odnosno brodogradnja (37,3%), zatim kožna industrija koja je skočila za četvrtinu, drvna industrija 14 posto, farmaceutska i kemijska oko 11 posto te proizvodnja koksa i rafiniranih naftnih proizvoda (11,1%). U najvećoj djelatnosti prerađivačke industrije, proizvodnji prehrambenih proizvoda (udio od 16,1%) godišnji rast je bio 3,9%.

Nastavak povećanja izvoza, uz rast industrije te oporavak građevine i domaće potrošnje, mogli bi donijeti stopu rasta BDP-a u četvrtom kvartalu blizu 2,5 posto, pa bi i godišnja stopa rasta hrvatskog BDP-a mogla biti tek nešto niža od 2%. Podsjetimo, na početku 2015. prognoze rasta bile su loše i očekivanja su se kretala između 0,2 i 0,5%. Sve to daje vjetar u leđa novoj vladi, jer će joj osiguravati bolju naplatu poreza.

Podatak o vrijednosti BDP-a za 2015. bit će poznat prije nego što Oreškovića vlada donese proračun, pa će imati jasniju sliku i o deficitu koji ne bi smio biti veći od 3,5% BDP-a. Do kraja 2017. proračunski bi deficit trebao pasti ispod tri posto, a u toj bi godini trebalo doći i do stabiliziranja javnog duga. Donedavni ministar turizma Darko Lorencin uvjeren je da turizam lani donio oko 8 milijardi eura prihoda, a tu svoju procjenu temelji na rastu broja noćenja i turista između 7 i 8%.

Rasle i plaće

Rastegne li Hrvatska turističku sezonu na veći dio godine, ti bi prihodi i nadalje mogli biti ključan stabilizator, no od ulaska u EU skočio je i robni izvoz. U prvih 11 mjeseci on je rastao 11,7 posto, pri čemu domaća ekonomska pamet tek treba utvrditi koliki je udio prekogranične trgovine u tom izvozu. Pad cijena sirove nafte ima pozitivan utjecaj na domaću robnu razmjenu, a uvoz je lani rastao gotovo upola sporije od izvoza. Godina iza nas prva je postkrizna godina u kojoj je došlo do povećanja neto plaća, i to za 4,9%, što je najveći rast plaća od 2004 godine.

Kreditna je aktivnost i dalje u padu jer se razdužuju stanovništvo i poduzetnici, a jedino država uzima nove kredite. 

>> Industrijska proizvodnja porasla 11. mjesec zaredom

Joško Jeličić
DINAMO - ROSENBORG
Joško Jeličić uoči uzvratne utakmice: Spokojan sam, jači smo individualno i momčadski

A1 izdvaja za Vas

  • Avatar nekakav
    nekakav:

    ne treba zaboraviti da brodogradnji dajemo velike novce svake godine. kolko debeljaku samo ove? dal dobijemo više od poreza nego što im plaćamo? ne. radi takvog modela brodogradnje propala su sva poljska brodogradilišta. a nas kao čeka cvijeće...