Pad kamatnih stopa odrazio se, ne samo na kamate na stambenu štednju nego i na iznos državnih poticajnih sredstava jer se njihov izračun usklađuje s tržišnim kretanjem kamatnih stopa. Prema odluci Vlade, tako će na stambenu štednju prikupljenu u 2020. državni poticaj pasti sa 1,2 posto, koliko iznosi za 2019., na 0,7 posto, a maksimalan isplaćeni iznos na štednju od 5000 kuna godišnje sa 60 na 35 kuna. Na štednju u 2018. DPS je iznosio 1,8 posto, odnosno 90 kuna.
Kamata od 0,5 do 1,9%
Osim DPS-a, klijenti stambenih štedionica dobivaju i kamate na stambenu štednju, koje se kreću oko 0,5 do 1,9 posto godišnje, ovisno o modelu štednje. U Wusstenrot stambenoj štedionici, kamata od 0,5 posto godišnje vrijedi za sve tarife (i brzi i spori model štednje), kao i za štednju s valutnom klauzulom i bez nje. U Raiffeisen stambenoj štedionici nešto je veća, iznosi 0,6 posto, također bez obzira štedi li se u kunama ili u euru, dok im je kamata na dječju štednju u kunama Bubašparu 1,8 posto.
Djeci i tu veće kamate
Dječji model štednje ima i PBZ-ova stambena štednja Lav Štedislav: namijenjena je djeci do 13 godina, uz godišnju kamatnu stopu koja tijekom štednje raste od 1,5 do 1,9 posto za štednju u kunama, odnosno od 0,5 do 0,9 posto za štednju u eurima. Raspon kamatnih stopa u ostalim štednim modelima je od 0,5 posto za eure do 1,2 posto za kune. Kamatu na dječju štednju od 1,8 posto ima i HPB-ova stambena štednja, dok su fiksne kamate na štednju u kunama u ostalim štednim modelima od 1,7 do 1,85 posto.
Inače, banke su se u međuvremenu mahom odlučile na strategiju “utapanja” stambenih štedionica iz svoje grupe u bankarsko poslovanje. HPB je druga banka koja je to napravila i ugasila HPB stambenu štedionicu kao zasebnu pravnu osobu. Lani je to isto učinila Zaba s Prvom stambenom štedionicom. Od pet, na tržištu su ostale tri: PBZ i Raiffeisen stambena štedionica te Wüstenrot, koji jedini posluje izvan bankarskog sustava.
