Ksantan guma nalazi se u kolačima, kečapu i konzerviranom voću te u mnogim drugim prehrambenim proizvodima, a riječ je o aditivu koji je većini potrošača uglavnom nepoznat. Iako se koristi u vrlo malim količinama, stručnjaci upozoravaju da pretjeran unos može dovesti do neugodnih nuspojava.
Ksantan guma je dugolančani ugljikohidrat koji nastaje djelovanjem bakterije Xanthomonas campestris, piše t-online. U čistom obliku riječ je o prahu nalik brašnu, a zbog svoje niske cijene proizvodnje i jakih zgušnjavajućih svojstava široko je zastupljena u prehrambenoj industriji.
Riječ je o aditivu koji se pod europskom oznakom E 415 koristi kao zgušnjivač i stabilizator jer se dobro otapa u vodi, kiselinama i lužinama te pritom bubri. Najčešće se može pronaći u pekarskim proizvodima, kolačima, želeima, džemovima, umacima poput kečapa i majoneze te u konzerviranom voću i povrću.
Osim u hrani, ksantan guma česta je i u kozmetičkim i higijenskim proizvodima, gdje služi kao stabilizator i emulgator. Tako se može naći u kremama i losionima, šamponima, pastama za zube, tekućim sapunima, maskarama, pa čak i lubrikantima.
Zbog svojih svojstava često se koristi i u veganskoj i bezglutenskoj prehrani, gdje pomaže u zgušnjavanju i poboljšanju teksture proizvoda. U pekarstvu produljuje svježinu i usporava isušivanje kruha i kolača, dok u umacima pomaže da zadrže željenu gustoću.
Iako se ksantan guma općenito smatra sigurnom za konzumaciju, ona se ne razgrađuje u potpunosti u organizmu pa u većim količinama može djelovati kao prehrambeno vlakno i izazvati laksativni učinak te probavne smetnje.
Otvori KEKS Pay
