Iako se s pojedinim robnim markama čokolade i proizvoda od kakaa ovih dana 'akcija' i uz 15-50% nižu cijenu, teško da išta može ublažiti šok pred policama trgovaca zaželimo li se te slastice. Čokolada je u Hrvatskoj u prvih devet mjeseci ove godine poskupjela u prosjeku za 36,4% u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, dok je u odnosu na 2020. godinu taj rast visokih 60,1%, podaci su Ekonomskog instituta Zagreb. Iako se, primjerice, neke čokolade, pa tako i Milka od 270-300 grama (poput choco&biscuit) u Tommyju ovih dana prodaju i na 50-postotnom sniženju od 2,99 eura, redovne cijene kakaovih tabli s ljubičastom kravicom 'probile' su već cijenu i od 6,79 do 7,29 eura, što je nekadašnjih 55 kuna.
Razne vrste Kraševe Dorine, primjerice 290 g s napolitankama, u Studencu su s 5,49 od 8. listopada pale na 3,09, gdjegdje i na 2,99 eura, Konzumova robna marka Sweet chef za jelo i kuhanje s 43% kakaa od 350 grama s 4,49 na 3,99 eura, Dorina za jelo i kuhanje (300 g) s 5,99 na 4,49 eura, Nestle (170-205 g lait i noire) s 5,89 na 3,79. U Konzumu se, primjerice, akcija i s Domaćica keksima kojima je cijena s 3,19 snižena ne 2,49 eura, Jafa biskvit keksi (120-125 g) koji su stajali 1,49 sad su 1,09 eura, Lino lada milk i duo (700 g) te gold (650 g) umjesto 6,19 koštaju 4,19 eura...
No mala je to utjeha potrošačima koji su Domaćicu lani po punoj cijeni u prosjeku plaćali 2,49 eura, Dorina čokolade (220-290 g) 4,99, Nutellu od kilograma koja danas košta 9,99 eura – 7,49 eura, Toblerone (100 g) 3,09 eura, a koštala je 2,35 eura. Usporede li se pak cijene s 2022., Konzumov Sweet Chef od 350 g tada je stajao svega 1,62 eura (na akciji 1,33), Dorina za jelo i kuhanje od 200 g 1,72 eura (na akciji 1,33), Kinder surprise jaje 1,06, odnosno 0,93 eura, dok mu je današnja cijena i 1,59 eura. Kanditova Riki čokolada s rižom (300 g) koju danas plaćamo 5,69 eura stajala je 2,79, dok smo, primjerice Kraševe čokoladne napolitanke (500) na akciji mogli naći i za 3,19 eura, a danas im je akcijska cijena 4,99 (inače koštaju i 6,69 eura). Dorina čokolade (220-250 g) tada smo kupovali i za 1,99 eura, Jafa biskvit sa želeom za 0,80, Kandi čokolade (80 g, tutti frutty, lješnjak) za 0,66 eura (a trenutačno u Konzumu košta 1,85 eura, na akciji 0,99)... Analitičar Goran Buturac iz zagrebačkog Ekonomskog instituta, kaže kako zbog smanjivanja prinosa kakaovca, na kojega i te kako utječu klimatske promjene, cijene iz godine u godinu progresivno rastu.
– U Hrvatskoj je cijena kakaa i čokolade u prahu u prvih devet mjeseci ove godine porasla za više nego dvostruko u odnosu na isto razdoblje 2020. Više od polovice toga rasta se dogodilo u prvih devet mjeseci ove godine kada je cijena kakaa i čokolade u prahu porasla za 57 posto u odnosu na isto razdoblje lani – priča taj stručnjak te dodaje kako klimatske promjene najviše pogađaju male uzgajivače i njihov urod na plantažama, pri čemu je njihova zarada veoma skromna. Istovremeno, najveće su zarade u preradi i proizvodnji gotovih proizvoda poput čokolade, što govori kako ga glad za profitom velikih kompanija ne mari previše za posljedice klimatskih promjena. No zna li se da je cijena kakaovca posljednjih tjedana pada – nakon povijesno visokih cijena u 2024. i početkom 2025. kada se tona plaćala i više od 10.000 dolara, a danas 6000-6500, ima li prostora za smanjenje cijena, ne samo na akcijama. Konzultantica za poljoprivredu i prehrambenu industriju Zvjezdana Blažić kaže kako je, unatoč stabilizaciji, cijena od 6-6,5 tisuća dolara i dalje iznimno visoka u odnosu na razdoblja prije 2023., kada je prosjek iznosio 2200 – 2800 dolara po toni.
– Cijene su i dalje više nego dvostruko iznad dugoročnog prosjeka, što znači da trošak sirovine za proizvođače čokolade ostaje povišen, iako se trenutačno smanjuje. Moram napomenuti da je i prošle godine u ovo vrijeme cijena kakaovca je pala na 8100 dolara, a onda narasla na 13.000 dolara za tonu. Veliki je pritisak na konditorsku industriju naročito njihove odjele nabave, logistike, jer treba naći optimalne termine nabave kakaovca. Prema primjerima iz prošlosti, teško da će cijena ostati kao sada. U proizvodnim područjima je i dalje problem s vremenskim prilikama i bolestima.
– Teško da će povećanje proizvodnje u Južnoj Americi nadomjestiti kontinuirane probleme u Africi, Gani i Obali Bjelokosti, a uz to rastu i neke druge cijene pa potrošači mogu očekivati stabilizaciju cijena čokolade (usporavanje rasta, ali ne i pad). Očekivati da cijena čokolade padne instantno kada kakaovac pojeftini – nije objektivno i zbog zaliha, dugoročnih ugovora i ostalih troškova (proizvodnja, transport, ambalaža, marže) – objašnjava Blažić.
Potrošači su, naravno, na visoke cijene odgovorili padom potrošnje, dok kod proizvođača slastica na bazi kakaovca daljnju zabrinutost diljem EU izazivaju i regulatorni zahtjevi ESG, deforestacija... I zahtjevi za uvođenjem posebnih poreza na proizvode s većim udjelom šećera mogu izazvati daljnji rast troškova u kraćem i srednjem roku, smatra Blažić, a sve to uzrokuje pritiske na troškove proizvodnje i posljedično na cijene konditorskih proizvoda.
– Industrija na to zasad odgovara traženjem unutarnjih rezervi, kresanjem svih vrsta troškova, smanjenjem udjela kakaovca u svojim proizvodima, smanjenjem pakiranja. A izbacuje se i više novih proizvoda s pojačanim drugim sastojcima, raznim jeftinijim punjenima – naglasila je Blažić.
Troškovi sirovina poput kakaa imaju vrlo visoku volatilnost na što su cijene čokolade reagirale, ali su one ipak rasle manje od cijena sirovine, domeće, što govore i netom objavljeni rezultati konditorskih kompanija koje su, zbog rasta cijena, očekivano imale više prihode u prvih devet mjeseci ove godine, ali ne i neto dobit, koja se pripisuje i padu potrošnje.
– Cijena kakaovca, koji je osnovna sirovina svim konditorskim proizvođačima pa tako i Krašu, u proteklim je razdobljima dosegnula povijesno visoke razine - i do pet puta više u odnosu na godine ranije. Takve okolnosti predstavljale su ozbiljan izazov za čitavu industriju, a kako bismo maksimalno ublažili udar na potrošače, u Krašu smo svjesno preuzeli najveći dio ovih troškova na sebe. Neizbježno je to utjecalo na naše poslovne rezultate, no ostali smo dosljedni visokoj kvaliteti proizvoda i provjerenim recepturama, što nam je omogućilo daljnju izgradnju povjerenja s našim potrošačima – kazali su na Večernjakov upit iz Kraša. Ističu kako su oduvijek prisutni u sve tri konditorske grupe proizvoda i upravo je širina portfelja njihova velika snaga. Iako je asortiman kakao proizvoda osjetio snažan cjenovni pritisak, u kategorijama keksa i vafla te bombona zadržali su stabilnost.
– Trenutačna stabilizacija cijena kakaovca na svjetskim burzama svakako je pozitivna i dobrodošla. No cijena je i dalje na značajno višim razinama u odnosu na prethodne godine te će sva daljnja kretanja u najvećoj mjeri ovisiti o klimatskim uvjetima u glavnim regijama uzgoja te dinamici potražnje u industriji. Ipak, potrebno je i razumjeti da se takve promijene ne mogu trenutačno odraziti na nabavnu cijenu sirovine, a time i na krajnje proizvode, budući da postoje već ugovorene obveze te zalihe nabavljene u razdoblju viših cijena – tvrde iz Kraša te poručuju kako nastavljaju pratiti tržišna kretanja "te će rado reagirati čim se za to steknu preduvjeti".
Slično su nam odgovorili i iz Kandita, ističući kako je kakaovca burzovna je i ovisi o nizu čimbenika, a kratki pad cijena dogodio se u trenutku kada se očekivalo moguće odgađanje EUDR uredbe, a za koju je ipak potvrđeno stupanje na snagu 1. siječnja 2026. – EUDR je uredba EU kojom se zabranjuje stavljanje na tržište EU proizvoda povezanih s krčenjem šuma, uz obvezu poduzeća da osiguraju potpunu sljedivost podrijetla sirovina. Uredba se odnosi na nekoliko ključnih sirovina, a među kojima je i kakaovac. Budući da je tek 40-50% kakaovca iz Obale Bjelokosti i Gane usklađeno s EUDR standardima, ponuda ostaje ograničena, što dodatno podiže cijene – kažu iz Kandita. Napominju kako, kao jedini veći proizvođač čokolade u Hrvatskoj koji prerađuje zrna kakaovca, Kandit kontinuirano radi na optimizaciji poslovanja s ciljem stabilnosti i zaštite potrošača od naglih tržišnih promjena.
– U ovom trenutku nema prostora za snižavanje cijena, a tržište će ostati pod pritiskom dok svi nasadi ne budu geolocirani i EUDR spremni – izjavljuju iz Kandita te dodaju kako potrošnja čokolade ostaje stabilna, unatoč prilagodbi potrošačkih navika, što potvrđuje da je riječ o kategoriji s visokom razinom lojalnosti.
Glavni ekonomist HUP-a Hrvoje Stojić kaže kako su unatoč padu posljednjih tjedana, cijene kakaovca na svjetskim burzama i dalje je na povijesno visokim razinama – oko 70% većim nego u razdoblju kada je u Hrvatskoj donesena Odluka o izravnim mjerama kontrole cijena (od rujna 2023. – kojom je na popis proizvoda s ograničenim cijenama dodana mliječna čokolada) – te da tržište ostaje izrazito nestabilno i nepredvidivo zbog klimatskih i strukturnih problema u zemljama proizvođačima.
– Iznad 6000 dolara po toni, cijena kakaovca je i dalje značajno viša u odnosu na dugoročni raspon kretanja od 2000-3500. Treba imati na umu da je u konditorskoj industriji vremenski odmak između nabave sirovine i izlaska gotovog proizvoda na tržište u prosjeku tri do četiri mjeseca, a ponekad i duže, što znači da se promjene cijena kakaovca ne odražavaju odmah na policama. Tvrtkama je potrebno određeno vrijeme da se 'pročiste' od zaliha nabavljenih po višim cijenama, no već se sada kod nekih proizvoda mogu vidjeti promotivne aktivnosti i akcijske cijene – napominje Stojić te dodaje kako cijene gotovih proizvoda ne ovise samo o cijeni kakaovca, već i o brojnim drugim čimbenicima – cijeni šećera, mlijeka, ambalaže, energenata i troškovima rada. Unatoč određenom smanjenju cijene kakaovca, ukupna razina troškova i dalje je visoka, pa prostora za značajniji pad maloprodajnih cijena zasad nema, smatra on.
– Podaci o poslovanju kompanija u konditorskoj industriji javno su dostupni, a oni pokazuju da su u proteklom razdoblju ostvarene uglavnom vrlo skromne dobiti, što potvrđuje da su rast cijena sirovina i troškova u uvjetima ograničenih cijena snažno opteretili poslovanje sektora. Ako se u duljem razdoblju potvrdi pad cijene kakaovca i stabiliziraju ostali troškovi – pod utjecajem stabilizacije klimatskih prilika te geopolitičkih okolnosti – može se očekivati postupno ublažavanje pritisaka na cijene gotovih proizvoda. No u ovom trenutku tržište ostaje neizvjesno i podložno brzim promjenama – kaže Stojić.
Dodaje kako je pad cijene kakaovca za 7,6% do 22. listopada u odnosu na kraj rujna na 6235 dolara po toni posljedica očekivanja tržišta o prekomjernoj ponudi u kombinaciji sa slabljenjem globalne potražnje. Obujam prerade kakaovca u trećem tromjesečju pao je za 17%, na 185 tisuća tona u Aziji, dok Europa bilježi pad od 4,8%, na 338 tisuća tona. Istodobno je prerada u Sjevernoj Americi neočekivano porasla za 3,2%, na 112 tisuća tona. U zapadnoj Africi, najvećoj svjetskoj regiji uzgoja kakaovca, vremenski su uvjeti poboljšani pa se tržište priprema na mogući višak ponude u nadolazećoj sezoni. Uz to, Obala Bjelokosti i Gana znatno su povećale otkupne cijene na farmama kako bi podržale proizvođače i ograničile krijumčarenje. U takvim okolnostima očekuje se da će se cijena kakaovca do kraja godine kretati oko 6000 dolara po toni, zaključio je Stojić.
Prema analizi Gorana Buturca s EIZ-a, najveći proizvođači i izvoznici čokolade u svijetu su Europljani. Pritom na Europsku uniju otpada 66,5% globalnog izvoza čokolade. Analizirano po zemljama najveći izvoznik čokolade u apsolutnom iznosu je Njemačka. Ta je zemlja u 2024. godini izvezla čokolade u vrijednosti od 6,6 milijardi eura. Slijede je Belgija s izvozom čokolade u iznosu od 4,9 milijardi eura i Poljska s izvozom od 3 milijarde eura.
– Hrvatska je relativno dobro pozicionirana na ljestvici europskih izvoznika pri čemu se s ostvarenim izvozom čokolade u iznosu od 320 milijuna eura svrstala na 15. mjesto među članice EU. Još bolji skor za Hrvatsku se dobije kad se vrijednosti izvoza čokolade EU zemalja stave u omjer s brojem stanovnika. Tada se Hrvatska penje na 5. mjesto na EU ljestvici – objašnjava Buturac. Najveći europski izvoznik čokolade po stanovniku je Belgija. Ta je zemlja, dodaje Buturac, u 2024. izvezla 411,5 eura čokolade po stanovniku. Slijede je Nizozemska s izvozom od 146,3 eura po stanovniku, Litva s 90,9 eura, Austrija s 83,9 i Hrvatska s 83,4 eura.
– Dok su Nijemci najveći proizvođači i izvoznici čokolade na svijetu, najveći potrošači su Amerikanci. SAD je ujedno i najveći uvoznik čokolade s udjelom od 11,2% u svjetskom uvozu čokolade. Slijede ga Velika Britanija s udjelom od 8,2% i Francuska s udjelom od 7,7% – zaključio je Buturac
Otvori KEKS Pay
Samo pogledajte spar.at (koji ne dostavlja u Hrvatsku) i Amazon.de (koji dostavlja u Hrvatsku) i shvatiti ćete koliko gluposti piše u ovom članku. Nutella 750 grama - Konzum 7,89 €, Spar.at 6,29 €, Amazon.de 6.06 € (besplatna poštarina ako potrošiš 50 €)