Američki predsjednik Donald Trump optimistično je najavio da bi mirovni sporazum s Iranom uskoro mogao biti potpisan, nakon čega bi Hormuški tjesnac ponovno bio otvoren za međunarodni brodski promet. Trump je poručio da je “njegov sporazum s Iranom zid koji sprečava Teheran da dođe do nuklearnog oružja”, dodavši da će SAD “u odgovarajuće vrijeme djelovati kako bi uklonio iranski nuklearni materijal zakopan duboko pod zemljom”. Prema njegovim riječima, riječ je o dogovoru koji bi trebao smanjiti napetosti u regiji i osigurati stabilniji okvir za kontrolu iranskog nuklearnog programa.
U isto vrijeme dok se očekuje potpisivanje povijesnog memoranduma o okončanju neprijateljstava između Irana i SAD-a, izraelski premijer Benjamin Netanyahu ponovno podiže razinu napetosti u regiji. Taj se potez u diplomatskim krugovima tumači kao pokušaj destabilizacije ionako krhkog procesa približavanja Teherana i Washingtona. U novoj eskalaciji izraelske snage jučer su izvele zračne napade na južna predgrađa Bejruta, u području Ghobeiri, pri čemu su ubijene tri osobe, a 15 ih je ranjeno.
Analitičari ocjenjuju da Netanyahu ima snažan politički interes za vođenje rata, s obzirom na pad njegove popularnosti uoči izbora koji se očekuju u rujnu ili listopadu. Prema tim procjenama, eskalacija sukoba dodatno učvršćuje njegovu sigurnosnu i političku poziciju unutar izraelske javnosti. Odmah nakon napada oglasile su se iranske vojne strukture. Zapovjedništvo Khatam al-Anbiya poručilo je da “cionistički zločini u južnim predgrađima Bejruta neće ostati bez odgovora”, uz otvorenu najavu mogućeg vojnog odgovora na izraelske udare.
Unatoč Trumpovim najavama potpisivanja sporazuma u nedjelju, iranska strana nakon napada na Bejrut poručila je da u takvim okolnostima ne može pristati na potpisivanje dokumenta. Teheran je također upozorio na mogućnost odgovora na izraelske napade, uključujući i potencijalne udare na sjever Izraela, što bi moglo dodatno produbiti postojeće regionalne napetosti i otvoriti prostor za novu eskalaciju sukoba.
U iščekivanju potpisivanja memoranduma o razumijevanju između Irana i SAD-a, u Teheran je stiglo katarsko izaslanstvo kako bi finaliziralo preostale detalje sporazuma. Prema navodima visokog iranskog dužnosnika, Washington je, prema nacrtu dokumenta, pristao na smanjenje zaliha visoko obogaćenog urana unutar iranskog teritorija. Dužnosnik je također naveo da će se tehnički mehanizmi provedbe dogovora dodatno razrađivati u sljedećih 60 dana. Isti izvor tvrdi da je Teheran u okviru nacrta prihvatio obvezu da neće proizvoditi ni posjedovati nuklearno oružje. U zamjenu za to, Iran bi, prema istim informacijama, odmah ponovno otvorio Hormuški tjesnac za sve komercijalne brodove, dok bi Sjedinjene Države ukinule ograničenja i pomorsku blokadu iranskih luka.
Dodatno se navodi da bi SAD, u sklopu šireg paketa dogovora, ukinuo sankcije na iransku naftu, čime bi Teheranu bilo omogućeno nesmetano izvođenje izvoza i ostvarivanje prihoda. Također se spominje mogućnost da bi SAD oslobodio oko 25 milijardi dolara zamrznute iranske imovine u inozemstvu.
Ipak, unatoč tim informacijama, iranski izvori ističu da konačna odluka još nije donesena te da se svi elementi okvirnog sporazuma i dalje razmatraju. Teheran zadržava oprezan stav prema dogovoru, osobito u dijelu koji se odnosi na nuklearni program i kontrolu nad obogaćenim uranijem, čije se zalihe procjenjuju na oko 400 kilograma. Dok Iran inzistira da materijal ostane na njegovu teritoriju, SAD zahtijeva njegovo uništenje ili uklanjanje pod međunarodnim nadzorom.
Prema informacijama iz diplomatskih izvora, katarski posrednici doputovali su u Teheran kako bi ubrzali završetak okvirnog sporazuma, dok se očekuje i virtualni sastanak američke i iranske delegacije radi finalizacije teksta. U pregovorima, uz predstavnike dviju država, uz Katar, sudjeluju i posrednici iz Pakistana. Dodatno se navodi da bi nakon potpisivanja sporazuma Hormuški tjesnac bio otvoren za neometan prolaz teretnih brodova, uz ukidanje dosadašnjih ograničenja, dok bi paralelno bila ukinuta i američka blokada iranskih luka.
Iako je Trump u subotu potvrdio da očekuje potpisivanje sporazuma u nedjelju, na njegov 80. rođendan, nakon čega bi, kako je rekao, uslijedilo “otvaranje Hormuškog tjesnaca”, Teheran još nije službeno potvrdio točan datum potpisivanja, što dodatno ostavlja prostor za političku neizvjesnost. Pakistanski premijer Shehbaz Sharif, čija zemlja ima ulogu posrednika, izjavio je da očekuje dovršetak sporazuma unutar 24 sata, uz mogućnost elektroničkog potpisa, nakon čega bi uslijedili tehnički razgovori o provedbi. S druge strane, glasnogovornik iranskog ministarstva vanjskih poslova Ismail Baghaei poručio je da “treba pričekati točan datum potpisivanja”, naglasivši da dogovor “neće biti zaključen odmah, nego sljedećih dana”.
Prijedlog sporazuma izazvao je podjele unutar Irana. Dio konzervativnih krugova oštro se protivi mogućim ustupcima, osobito u dijelu koji se odnosi na nuklearni program i otvaranje Hormuškog tjesnaca. U nekoliko iranskih gradova zabilježeni su i prosvjedi protiv sporazuma, uključujući okupljanja ispred ministarstva vanjskih poslova u Mashhadu.
Od objave okvirnog primirja početkom travnja pregovori između Irana i SAD-a prolaze kroz niz osjetljivih faza, uz otvorena pitanja o nuklearnom programu, sankcijama, sigurnosti plovidbe kroz Hormuški tjesnac te širem regionalnom utjecaju sporazuma. Dodatnu kompleksnost unosi i situacija u Libanonu, gdje se Hezbollah, kao iranski saveznik, nalazi pod pojačanim izraelskim vojnim pritiskom, što dodatno povezuje više kriznih žarišta u jedinstveni regionalni okvir. U ovom trenutku, dok se čeka konačna politička odluka Teherana i Washingtona, situacija ostaje otvorena i izrazito fluidna.